Starost je dio životnog ciklusa. U svakodnevnom govoru nailazimo i na frazu “treće doba”. Granice “trećeg doba” su promjenjive i kod različitih autora nailazimo na različite podatke. Na primjer, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) starost prema hronološkoj dobi dijeli na tri grupe i to: od 60 do 75 godina je kategorija starijih osoba, od 76 do 90 kategorija starih, a preko 90 vrlo starih osoba. Neki drugi autori pomjeraju ove granice tako da one, posebno danas, nijesu toliko značajne.

Starenje je, sa druge strane, proces koji traje tokom cijelog života i tokom kojeg se stvaraju promjene u funkciji dobi. Ne razvija se istom brzinom te se kod različitih ljudi ispoljava u različito vrijeme i na različite načine. Danas se, sve češće, kroz medije ali i kroz svakodnevne razgovore može čuti termin “Aktivno starenje”. Svjedoci smo sve većeg udijela stanovništva starijeg od 65 godina na nivou svjetske populacije. Drugačije rečeno, nacija stari. Životni vijek se produžava zahvaljujući, između ostalog, i napredovanju medicine. Za posljedicu imamo sve veći broj starijih, zdravih ljudi koji zbog dobi odlaze u penziju i njihov doprinos zajednici se tu završava. Aktivno starenje treba da omogući zdravom pojedincu da i dalje zadovoljava svoje fizičke, psihičke i socijalne potrebe. Pojedinci koji su završili svoj radni vijek itekako imaju šta da ponude zajednici kojoj pripadaju. Suprotno mnogim stereotipima koji su vezani za starije osobe, oni nikako ne moraju biti na teret zajednici, već je njihovo iskustvo i znanje mogu obogatiti i unaprijediti.

A šta vama prvo pada na pamet kada kažemo starija osoba?

Sa vama dijelimo nekoliko činjenica koje će vas natjerati da razmislite dva puta kada su starije osobe u pitanju.

Da li ste znali…?

1. Dokazano je da ljudi u šezdesetim i sedamdesetim godinama imaju bolje razvijenu kristalizovanu inteligenciju. Ovo znači da postaju bolji u onome što rade. Znaju da koriste ono što su naučili.
2. Stariji ljudi bolje kontrolišu svoje emocije i ako naučnici nijesu sigurni zašto je to tako.
3. U šezdesetim se povećavaju šanse da postanete ranoranilac, što ste možda oduvjek i htjeli. Ritam spavanja se mijenja kako starimo tako da postajemo pospaniji i ranije se budimo. Jedna od studija je pokazala da i ako se starijim osobama dešava de se bude tokom noći, većina saopštava da redovno spava dobro.
4. Samo 10% žena i 5% muškaraca kaže da i dalje ima migrene koje su imali veći dio života.
5. Studija pod nazivom “Projekat dugovečnosti” pokazuje da osobe koje rade posao u kojem uživaju, žive najduže.