facebook  twitter

EYSETi

Kroz projekat EYSET, mladi iz 9 zemalja uključujući i Crnu Goru, imali su mogućnost za seminarom o društvenom preduzetništvu u sektoru turizma. Na ovim seminarima mladi su imali priliku da nauče kako razviti održivi poslovni plan, šta je preduzetništvo i na koji način funkcioniše. 

Turistička industrija prolazi kroz duboku transformaciju, sa porodicama koje se pojavljuju kao značajan segment tržišta koji se kontinuirano širi. Ovaj rast je podstaknut sve većim naglaskom na njegovanju porodičnih veza, stvaranju trajnih uspomena i njegovanju zajedništva. Međutim, ova evolucija nije bez svojih zamršenosti, pod velikim uticajem promjenjivih demografija, evoluirajućih društvenih struktura i globalne mobilnosti. Ovaj članak istražuje trenutne trendove koji oblikuju porodični turizam, a istovremeno otkriva nišu koja se često zanemaruje – turizam prilagođen deci.

Ovaj članak govori o potencijalu socijalnog preduzetništva u promovisanju održivog turizma i osnaživanju mladih ljudi za stvaranje pozitivnih uticaja na životnu sredinu, lokalu zajednicu i kulturu. Socijalno preduzetništvo podrazumijeva korišćenje poslovne prakse za rješavanje društvenih i ekoloških problema, a mladi preduzetnici mogu donijeti inovativna rešenja za izazove sa kojima se suočava turistička industrija. Vlade mogu podržati socijalno preduzetništvo stvaranjem programa finansiranja i okvira politike koji podstiču prakse održivog turizma. Prednosti promovisanja socijalnog preduzetništva u održivom turizmu uključuju otvaranje novih radnih mesta, uključivanje i osnaživanje zajednice, kao i očuvanje prirodnog i kulturnog nasleđa. Obnovljivi turizam takođe može donijeti pozitivne uticaje na lokalne zajednice i privrede, podstičući inovacije i kreativnost među mladim preduzetnicima. Sve u svemu, od suštinskog je značaja da vlade, zainteresovane strane u turizmu i zajednice rade zajedno na podršci socijalnom preduzetništvu i održivom turizmu.

Tokom proteklih nekoliko godina, sve je veći naglasak na promovisanju pristupačnog turizma širom Evrope. Pristupačni turizam ima za cilj da prilagodi turističku infrastrukturu kako bi zadovoljila potrebe osoba sa invaliditetom (OSI). Mnogi smatraju ovu dostupnost pravom. Za Evropsku uniju, to je društvena odgovornost koja svima omogućava da uživaju u turizmu i poboljšava njihov kvalitet života. Štaviše, pristupačni turizam predstavlja rastuću poslovnu priliku za evropski turistički sektor. Jednostavnim prilagođavanjem infrastrukture, pružanjem tačnih informacija i razumijevanjem potreba OSI, može se direktno uticati na broj posjetilaca koje gradovi i preduzeća primaju svake godine. Međutim, izvan svog ekonomskog potencijala, pristupačan turizam treba posmatrati kao pravo na slobodu kretanja osoba sa invaliditetom. Proširuje mogućnosti putovanja, promoviše socijalnu inkluziju i poboljšava svačiju sposobnost da razumije potrebe osoba sa invaliditetom.

Imajući u vidu ove činjenice, može se činiti logičnim da svi koji rade u sektoru turizma izvrše ove promjene, jer one donose više mogućnosti. Nažalost, trenutna realnost na terenu je sasvim drugačija. Pristupačnost za osobe sa invaliditetom se često zanemaruje u turističkoj industriji. Eklatantan primjer može se naći u Parizu, jednom od najposjećenijih gradova na svijetu. Uprkos tome što ima infrastrukturu javnog prevoza koja može da premjesti milione građana i turista dnevno, Parizu nedostaje neophodna pristupačnost za većinu osoba sa invaliditetom. Ovo je evidentno u gradskom metro sistemu, gdje je samo jedna linija dostupna za OSI (na slici ispod).

 

pruga_pariz.png

 

Da bi se riješio ovaj nedostatak pristupačnosti u turističkoj industriji, revizije pristupačnosti su postale sve korisnije poslednjih godina. Revizije pristupačnosti procjenjuju koliko su dostupni proizvodi i usluge organizacije. Oni procjenjuju dostupnost različitih turističkih lokacija, uključujući stanice metroa, restorane, muzeje, spomenike, hotele i još mnogo toga. Ove revizije su od neprocjenjive vrijednosti za OSI jer pružaju garanciju pristupačnosti, omogućavajući im da planiraju odmor oko pristupačnih mjesta i preduzeća. Osim koristi za OSI, ove revizije mogu poslužiti i kao odlična prilika za mlade preduzetnike da se angažuju u turističkoj industriji. Stoga je ključno obezbijediti obuku za one koji traže prilike da doprinesu inkluzivnoj industriji dostupnoj svima.

 

druga_slika.png

 

 

Preduzetništvo i samozapošljavanje mogu biti vrijedne i održive opcije za mlade ljude sa invaliditetom koji žele da uđu na tržište rada.Kako postoje dokazi da je sve više mladih ljudi sa invaliditetom orijentisano na samozapošljavanje, istraživanje Evropske Unije o prihodima i životnim uslovima (EU-SILC) sugeriše da je vjerovatnoća da će osobe sa invaliditetom biti samozaposlene jednaka vjerovatnoći koju imaju osobe bez invaliditeta. Ovi brojevi su veći u zemljama južne Evrope poput Grčke ili Italije1. Prema nalazima Ujedinjenog Kraljevstva, oblasti u kojima se samozaposlene osobe sa invaliditetom obično koncentrišu su među tri najkvalifikovanije kategorije zanimanja koje uključuju poslove kao što su inženjerski i IT profesionalci, zdravstveni i socijalni radnici, marketinški stručnjaci i mnogi drugi.

Turizam je glavna ekonomska sila širom svIJeta. U 2019. godini turizam je generisao 9,5% ukupnog BDP-a i ima veliki društveni uticaj. Turizam je bio odgovoran za 22,6 miliona radnih mjesta u 2019. (Evropska komisija, 2021). Na slici ispod, neke statistike Evropske komisije, koje pokazuju značaj turizma u Evropi.

Projekat Osnaživanje organizacija mladih kroz društveno preduzetništvo u turizmu ima za cilj da osnaži omladinske radnike da unaprijede duh socijalnog preduzetništva među mladima u lancu vrijednosti turizma.​

Cilj je i da se promijeni percepcija prema mladim osobama sa invaliditetom, i osobama sa invaliditetom uopšte, koje se umjesto toga, zahvaljujući projektu, doživljavaju kao mladi ljudi koji su u stanju da imaju vodeću ulogu u kontekstu turizma i socijalnog preduzetništva. .

 

Opšti cilj:

  • Osnaživanje omladinskih organizacija kako bi se omogućilo da doprinesu mladima i mladima sa invaliditetom;
  • Socijalno uključivanje i brza integracija na tržište rada;

 

Poseban zadatak:

 

Poboljšati pogodno okruženje za podizanje kapaciteta organizacija koje rade sa mladima sa/bez invalidnosti van formalnog učenja kako bi se podržala brza integracija mladih ljudi na tržište rada, čineći ih sposobni da budu društveni preduzetnici u lancu vrijednosti turizma da podstakne razvoj omladinskog rada, poboljšavajući njegov kvalitet obezbeđivanjem inovativnih metoda, alata i materijala;

Da podrži osnaživanje omladinskih radnika čineći ih sposobnim da podrže mlade ljude da budu društveni preduzetnici u turističkom lancu vrijednosti;

Da unaprijede saradnju u zemljama EU i Zapadnog Balkana, kroz zajedničke inicijative koje promovišu zapošljivost mladih i svijest o značaju stvaranja korisnih i odgovarajućih alata za podsticanje socijalne i radne inkluzije;

Mladi ljudi bez i sa invaliditetom koji iskorišćavaju socijalno preduzetništvo u lancu vrednosti turizma.

Partneri na projektu su iz Španije, Italije, Belgije, Kosova, Albanije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.