facebook  twitter

Pozitivni i negativni aspekti društvenih mreža

15 jun 2021
13978 puta

Ljudi su socijalna bića. Kvalitet našeg društvenog života je aspekt koji se značajno odražava na naše mentalno zdravlje i osjećaj sveopšteg zadovoljstva i ispunjenosti. Nasuprot tome, kada potrebu za društvom ne zadovoljavamo na adekvatan način, otvaramo vrata stresu, anksioznosti, usamljenosti, osećaju bezvrijednosti, odbačenosti, depresivnosti.

Pozitivne strane upotrebe društvenih mreža:

Održavanje kontakata sa prijateljima i članovima porodice koji žive u drugom gradu, državi, kontinentu. Društvene mreže su nam omogućile da sa svojim bližnjima koji su nam fizički daleko komuniciramo brzo, lako i bez skupih telefonskih poziva, te da tako sprečimo da se od njih distanciramo i održimo bliskost. Video pozivi su dodatna pogodnost u tom smislu – komunikaciju čine sličnijom komunikaciji uživo. Takođe, društvene mreže su nam pružile priliku da potražimo poznanike sa kojima smo davno izgubili kontakt.

Povezivanje i upoznavanje sa osobama sličnih interesovanja. S obzirom na to da društvene mreže pružaju mogućnost formiranja ličnog profila do najsitnijih detalja, to je povećalo šansu da se povežemo sa ljudima iz različitih djelova svijeta na osnovu zajedničkih interesovanja. U tome dodatno pomažu grupe i stranice kojima se možemo priključiti ili ih formirati. Ovako ostvarena poznanstva mogu i izaći iz viruelnog prostora te postati prava, neposredna.

Virtuelne grupe podrške. ,,Umrežavanje’’ je pružilo mogućnost mnogim ljudima sa različitim vrstama problema da se međusobno povezuju, te da jedni drugima pružaju pomoć i podršku. Posebno su značajne zajednice za podršku osobama sa mentalnim poremećajima. Ovo je prednost naročito za one osobe koje nemaju oslonac u svom najbližem okruženju i koje se kroz ovaj način komunikacije, čitajući iskustva drugih, mogu osnažiti i za obraćanje stručnom licu.

Dostupnost informacija. Vijesti se dijele nikad brže i jednostavnije, a javnost ima mogućnost da se informiše iz različitih izvora. Sa pojavom i ekspanzijom društvenih mreža postalo je jednostavnije i tražiti i dobiti pomoć po pitanju različitih stvari – ako ste izgubili ili pronašli nečiji novčanik ili kućnog ljubimca, ako je potrebno da dođete do davalaca određene krvne grupe i slično postoje zajednice gdje to možete oglasiti i uz pomoć kojih će to doći do velikog broja ljudi.

Dostupnost edukativnog materijala. Postoje brojne zajednice za razmjenu različite vrste literature koje vam mogu pomoći da značajno umanjite vrijeme potrege za nekom knjigom, udžbenikom, i slično.

Negativne strane upotrebe društvenih mreža:

Uticaj na samopouzdanje. Kroz mnoga istraživanja dokazano je da se neadekvatna i prekomjerna upotreba društvenih mreža može značajno odraziti na samopouzdanje, naročito na samopouzdanje mladih osoba koje su još u procesu formiranja svog identiteta. Međutim, čak i kada smo svjesni da je ono što vidimo uljepšana slika nečijeg života ili samo određeni segment a ne cjelina, nije lako oduprijeti se poređenju, koje vodi u zavist, osjećaj nezadovoljstva sopstvenim životom i slično.

Socijalna izolacija i otuđenost. Osobe koje prekomjerno upotrebljavaju društvene mreže, za koje se može reći i da imaju razvijenu zavisnost od istih, u povećanom su riziku da se izoluju od svojih neposrednih kontakata jer virtuelni svijet počinje da im bude privlačniji, komforniji, što otvara polje za anksioznost, depresiju i druge emocionalne probleme.

Anksioznost i depresija. Kao što smo prethodno već naveli, kontakt ,,lice u lice’’ je nezamjenljiv i to je ono što društveni život čini protektivnim faktorom za mentalne poremećaje. Kada se akcenat stavlja na online komunikaciju – osoba je u riziku da razvije neki od ovih poremećaja.

,,Strah od propuštanja nečeg’’. Zavisnost od društvenih mreža kod osobe koja je razvila istu stvara osjećaj da ako nije non-stop online i u toku sa objavama drugih ljudi koje poznaje ili ne poznaje, sa komentarima koje dobija na svoje objave i fotografije, ako ne isprati gdje se ko prijavio i slično – da će nešto važno propustiti. Iz toga slijedi kompulzivno danonoćno listanje društvenih mreža, što se može odraziti na kvalitet sna, zapostavljanje obaveza, pažnju i koncentraciju kada je potrebno fokusirati se na nešto drugo.

Cyber nasilje. Društvene mreže su pogodno tlo i za različite vrste nasilja. Žrtve vršnjačkog nasilja, na primjer, u velikom broju slučajeva izjavljuju da se isto vrši ne samo u školi ili u kraju u kom žive već i putem društvenih mreža – objavljivanjem tračeva i laži o njima, fotografijama i uvredljivim komentarima, upućivanjem prijetnji, izbacivanjem iz grupa, i slično.

 

Tekst je preuzet od autorke mr Anđele Zlatković, sa sajta: https://www.vaspsiholog.com/

Poslednji put izmenjeno %PM, %04 %604 %2022 %14:%mar
Ocenite ovaj članak
(0 glasova)