facebook  twitter

Uticaj društvenih mreža na mentalno zdravlje mladih

12 jun 2021
13091 puta

Društvene mreže sastavni su dio savremenog načina života kod gotovo svih generacija. Toliko su postale rasprostranjene i lako dostupne da se vjerovatno svi nekad zapitamo kako smo uopšte do nedavno bez njih funkcionisali.

Mlađim generacijama drugi oblici posredne komunikacije, recimo putem fiksnog telefona, su praktično nepoznati.

Naš društveni život bitan je faktor našeg mentalnog zdravlja. Kroz njega, između ostalog, zadovoljavamo potrebu za prihvatanjem, pripadanjem, ispunjenošću, povezivanjem. Suprotno tome, kada sve to izostaje, stvara se pogodno tlo za razvoj različitih problema mentalnog zdravlja. Društvene mreže su nam pružile mogućnost lakše, besplatne komunikacije sa ljudima bez obzira na to gdje žive, kao i brzu i jednostavnu razmjenu informacija. Međutim, nakon sada već velikog broja istraživanja, sa velikom sigurnošću se može govoriti o negativnim aspektima istih. Ono što se ističe kao opšti zaključak je da što smo više umreženi, to smo otuđeniji.

Društvene mreže, anksioznost i ,,strah od propuštanja’’. S obzirom na to da su društvene mreže u današnje vrijeme samo na klik od nas, i da je to mjesto na kom se odvija gotovo sve, kod velikog broja mladih primijećen je takozvani strah od propuštanja nečeg. Srž ove pojave zapravo je anksioznost, konstantan osjećaj napetosti koji je praćen kompulzivnim prelistavanjem društvenih mreža, kako bi osoba bila ,,u toku sa svim dešavanjima’’. To se dalje odražava na kvalitet sna, zapostavljanje obaveza, nemogućnost fokusiranja pažnje ka drugim aktivnostima, što intenzivira anksioznost i vodi ka razvoju nekog od anksioznih poremećaja. Osobe kod kojih postoji strah od propuštanja pokazuju intenzivnu uznemirenost, čak i paniku kada, recimo, izgube Internet konekciju, istroši im se baterija na telefonu, i slično.

Društvene mreže i depresija. Razvoj depresije može biti podstaknut kod onih mladih koji stavljaju znak jednakosti između društvenih mreža i ,,ideala’’ kao što su popularnost, uspjeh i prihvaćenost. To znači da oni broj lajkova, komentara, šerova i pratilaca vide kao izvor ličnog vrednovanja i na osnovu istih grade svoj identitet. Ukoliko to izostaje, sebe mogu početi da doživljavaju kao manje vrijedne, odbačene, nebitne.

Društvene mreže i iskrivljena slika o sebi. Sa ekspanzijom društvenih mreža, posebno učestalo je postalo poređenje sa drugima, što se ističe kao posebno karakteristično ponašanje kod osoba ženskog pola, koje proizvodi i učvršćuje nesigurnost čak i tamo gdje ona nije primarno čvrsta. Istraživanja su pokazala da kada nezadovoljstvo sopstvenim izgledom postoji nezavisno od društvenih mreža (zbog bubuljica, masne kože, kilaže – što je sve očekivana pojava u pubertetu) društvene mreže su tu da hrane i intenziviraju ovaj neprijatan osjećaj. Tome naročito pogoduje Instagram. Poređenje sa drugima je inače pogrešno jer ćemo se tako uvijek porediti samo sa onim što nam oni dozvole da vidimo, tj. sa takozvanom socijalnom maskom.

Možemo da zaključimo da će negativnim uticajima društvenih mreža više biti izložene one osobe koje nemaju izgrađeno samopouzdanje i kod kojih nije razvijena rezilijentnost (adekvatno nošenje sa spoljašnjim stresorima). Kod mladih su ovi aspekti svakako tek u fazi razvoja, i adolescentima sama po sebi nosi mnogobrojne nesigurnosti i preispitivanja te je i očekivano da će mladi u ovom periodu odrastanja biti podložni lošim stranama virtuelne komunikacije.

Međutim, jasno je koliko je onda u današnje vrijeme neophodno da roditelji njeguju odnos povjerenja sa svojom djecom, da djeca osjećaju slobodu da sa roditeljima razgovaraju na različite teme, da sa njima dijele svoje probleme, strahove, brige, nesigurnosti. Neizostavno je da i roditelji svojim primjerom pokazuju odgovorno ponašanje u virtuelnom svijetu, te da djeci pruže alternativu kada je u pitanju struktura vremena – više zajedničkih aktivnosti, vannastavnih sadržaja, druženja van društvenih mreža.

 

 

Tekst je preuzet od autorke mr Anđele Zlatković, sa sajta: https://www.vaspsiholog.com/ 

Poslednji put izmenjeno %PM, %04 %603 %2022 %14:%mar
Ocenite ovaj članak
(0 glasova)