Ukratko, biznis plan je metod i alat koji nam pomaže da isprobamo svoju ideju za posao. Prema iskustvu, tek nekih 30 odsto onog što smo na početku planirali se ostvari baš onako kako smo zamislili. Sve ostalo se prilagođava stvarnom stanju oko nas i situaciji u kojoj se nađemo kad započnemo sopstveni biznis.
Međutim, biznis plan je značajan jer nam omogućava da ideju isprobamo dok je to još jeftino. Ujedno, preko njega je moguće pratiti razvoj projekta, ali i pravovremeno reagovati na potencijalne probleme, u slučajevima kad predviđeni tok aktivnosti krene u neplaniranom smjeru.
Na samom početku je naša ideja, koja treba da bude takva da rešava nečiji problem ili ispunjava potrebu. Važno je oslušnuti ljude – šanse da određeni posao uspije su veće ukoliko smo prethodno upoznati sa određenim sektorom proizvodnje ili vrstom usluga koje želimo da pružimo.
Nakon formulacije ideje, bitno je postaviti ciljeve: gdje želimo da budemo za pet godina, koliko proizvoda ili usluga ćemo plasirati, kakav kvalitet ponuditi, kako ćemo provjeriti svoje ishode i rezultate. Zatim moramo da provjerimo šta je to što nas preporučuje da radimo taj posao, po čemu možemo biti posebni. Bitno je sagledati svoje kompetencije i mogućnosti angažovanja spoljnih saradnika koji bi mogli da pomognu.
NAKON SOPSTVENE PROCJENE, OSLUŠNUTI TRŽIŠTE
Posle postavljanja ciljeva, treba detaljno sagledati proizvod ili uslugu koju nudimo, definisati šta je to što je razlikuje od konkurencije, koje sve varijante proizvoda moramo da poznajemo.
Sledeći korak je sagledavanje konkurencije i odgovor na pitanje da li je konkurencija jaka ili slaba. Ukoliko je jaka, da li uopšte možemo da se izborimo za svoje mjesto na tržištu? Takođe, ako je slaba, treba imati na umu da za to vjerovatno postoji neki dobar razlog. Svakako ne treba ulaziti u poslovne poduhvate gdje se mora uložiti mnogo sa malom vjerovatnoćom da će to biti vraćeno u nekom razumnom roku.
Nakon ovoga, treba da procijenimo vrijednost investicije potrebne da bi se započeo posao i da napravimo finansijske proračune troškova i administrativne zahtjeve. Tek kad to imamo utvrđeno, na prvoj smo tački u procesu biznis planiranja u kojoj možemo eventualno da dođemo do zaključka da nešto možda nije u redu sa našom biznis idejom. Ako je zaključak takav, možemo da se vratimo na početak i stvari postavimo na drugačije osnove. Pored svega ovoga, neophodno je i utvrditi koji su to rizici koji mogu dovesti naš posao u neprilike.
Svaki mladi preduzetnik treba da zna da je jako bitno povući jasnu granicu između sopstvenih i firminih para. Bez obzira na činjenicu da je sopstveni biznis uglavnom pokrenut sa ciljem stvaranja prosperiteta vlasnika, sredstva koja potiču iz prihoda poslovanja se moraju racionalno trošiti, posebno u ranoj fazi životnog doba biznisa. Pokretanje privatnog biznisa podrazumijeva različita odricanja. Dok firma „ne stane na noge”, vlasnik bi trebalo da se uzdrži od povlačenja sredstava, osim u formi ličnog dohotka koji je srazmjeran mogućnostima firme.
Dakle, za svako biznis planiranje bitne su sledeće stvari: ideja, lične kvalifikacije, motiv i cilj, mreža saradnika, potrebe kupaca, kalkulacije cijena i fiksni i varijabilni troškovi, investicije i rizici poslovanja. Priprema poslovnog projekta podrazumijeva planiranje, realizaciju planova, provjere, izmjene i prilagođavanje planova stvarnosti.
ZBOG ČEGA NEKI STARTAPI BRZO PROPADNU I KAKO PREDUPRIJEDITI NEUSPJEH?
Početnici u biznisu mogu se suočiti sa neočekivanom propašću posla ako njihov proizvod ili usluga ne ispunjavaju potrebe tržišta, ako ignorišu potrebe kupaca ili ne formiraju pravi tim za realizaciju posla. To su tri najčešća razloga za neuspjeh startapa, prema nekoliko svjetskih istraživanja.
Za ovim faktorima slijedi loš marketing, nedostatak poslovnog modela, motivacije, loš proizvod i problemi sa definisanom cijenom. Ukratko – treba obratiti pažnju na potrošnju kako ne bismo iznenada izgubili novac, a proizvod ili usluga se neće sami reklamirati, koliko god da su dobri. Često se dešava i da se ne pripremi dobar marketinški plan, te o onome što nudite ne sazna odgovarajuća ciljna grupa. Neki od dodatnih razloga zbog kojih vaš posao može poći loše su nekorišćenje umrežavanja, neslaganje među kolegama ili loš tim (nedostatak motivacije, stručnosti i zajedničke vizije), gubitak fokusa u poslovanju, prevelika opterećenost zaposlenih („sagorevanje“ na poslu), loša lokacija ili loše vrijeme za pokretanje vašeg biznisa.
Međutim, ukoliko blagovremeno obratite pažnju na ove detalje i primijenite gore navedene savjete, uz pažljivo planiranje i praćenje razvoja biznisa vaša ideja za posao može biti više nego uspješno realizovana. Bićete zadovoljni jer ono o čemu ste dugo razmišljali i pričali prijateljima konačno više nije samo ideja, već uspješna priča i započet posao.
