facebook  twitter

Lokalni volonterski centar

Nacionalni parkovi Crne Gore su, kao institucija koja podržava građanski aktivizam i zajednično djelovanje različitih subjekata u društvu u rješavanju problema, u cilju da motivišu i omoguće vidljivost pozitivnih društvenih promjena, obezbijedili nagrade za najistaknutije građanske aktiviste, najaktivnije koordinatore i najaktivnije organizacije/koordinacione timove u akciji "Let's do it, Montenegro!“, koja će se organizovati u cijeloj Crnoj Gori, u sklopu velike svjetske akcije „Let's do it!”, na svim kontinentima, 14. septembra 2018. godine.

Nagrade su:

  1. Rafting za 10 najaktivnijih koordinatora
  2. Krstarenje Skadarskim jezerom za ukupno 50 osoba iz najaktivnijih organizacija i koordinacionih timova
  3. Obilazak Nacionalnih parkova i ulaznice za Centre za posjetioce za 100 osoba, od kojih je za 40 osoba omogućena i vožnja kajacima.

Lokalni koordinatori i koordinacioni timovi, u saradnji sa lokalnim samoupravamo su odredili lokacije na kojima će građani moći da se uključe u akciju i da daju svoj doprinos da Crna Gora bude bolja i bezbjednija država za život svih subjekata, budući da svaka opština ima problem sa nelegalnim otpadom.

Ostalo je manje od 10 dana do jedne od najvećih građanskih akcija u ljudskoj istoriji - Svjetski dan uklanjanja otpada – i postavlja se pitanje "Šta se dalje dešava?"

Milioni volontera koji se udružuju za globalnu akciju u 150 zemalja je napor koji treba uskladiti koracima iz svih sektora."Čišćenje nije dugoročno rješenje. Jednostavno zaustavljanje prolivanja krvi neće zarasti ranu. Moramo izvaditi nož i započeti proces zarastanja", rekla je Anneli Ohvril, šef upravnog odbora Let's do it! pokreta. "Čišćenje nije namijenjeno zamjeni redovnog upravljanja otpadom. Građanske akcije moraju biti praćene efikasnim reformama upravljanja otpadom, a svuda se uspostavljaju poboljšanja prikupljanja otpada.", dodaje Ohvril.

Grupa istraživača i stručnjaka, okupila se u Knowledge timu, koji je vodio Enzo Favoino, on je radio na kreiranju plana Keep It Clean, koji će biti objavljen u okviru akcije Svjetskog dana uklanjanja otpada. Plan Keep It Clean (koji je prikupio podršku i input od mnogih drugih nevladinih organizacija koje rade na održivom upravljanju otpadom) ugrađuje principe strategije i prakse nultog otpada. Sastoji se od preporučenih akcija za preduzeća, vlade, građane i nevladine organizacije da sprovedu konkretne korake koji pomažu u suzbijanju globalnog izazova lošeg upravljanja otpadom, optimiziraju upravljanje resursima uključenim u naše odbacivanje, kao i promociji ekonomskog razvoja zajednica u ponovnom korišćenju, popravci, reciklaži i kompostiranju. Planom se dopunjuju specifični primjeri i reference na politike i prakse koje mogu biti dio strategije.

Kao vodeći stručnjak u timu, Enzo Favoino ističe: "Stvarno prevazilaženje loše upravljane krize otpada zahtijeva zajednički napor različitih stranaka na različitim nivoima: od donosilaca politike do inovativnih poslovnih modela koji dizajniraju robu i materijale za izdržljivost, reparabilnost, mogućnost recikliranja, i minimiziranje otpada. Neophodno je preispitati snabdijevanje i pakovanje robe, podizati svijest o problemu otpada. Izbjegavanje najtraženijih dobara i usluga, ponovno korišćenje onoga što je još korisno, reciklaža i kompostiranje ostatka, moraće postati vodeći princip. Odlaganje mora biti svedeno na minimum, a ono što se ne može ponovo upotrijebiti, reciklirati ili kompostovati mora da bude redizajnirano ili da se ukine iz proizvodnje."

Kao teza, kratak pregled predloga za vlade, preduzeća, nevladine organizacije i pojedince, koji se takođe mogu naći u planu Keep It Clean, biće objavljen već 6. septembra kao Keep It Clean Roadmap. Puni Keep it Clean plan održaće se bliže Svjetskom danu čišćenja.

"Keep It Clean Plan je samo početak, okvirni dokument: želimo da to bude prvi korak kako bi inspirisali sve zainteresovane stranke. Pozdravljamo dobre ideje i lokalna rješenja kako bi ovo održali kao "živi” dokument i razvili sledeće korake zajedno sa našom mrežom i drugim zainteresovanim zajednicama. Svako može da napravi sopstveni Keep It Clean Plan. Moramo raditi zajedno kako bismo promijenili našu perspektivu i počeli stavljati zdravlje životne sredine u kolektivni fokus", dodala je Anneli Ohvril.

Let’s do it! fondacija nastoji da radi u saradnji sa liderima zemlje i zajednica i sa partnerima kako bi razvijao dalje mape puta u skladu sa boljim sistemima i politikama upravljanja otpadom, angažujući javni i privatni sektor, kao i lokalne zajednice. Dalji kolaborativni koraci zasnovani na Keep It Clean Planu, zajedno sa Let's do it! vodećim zemaljama donijeće zajedničku odluku na osmoj godišnjoj Clean World konferenciji koja će se održati u Talinu 24. i 27. januara 2019. godine.

Svjetski dan uklanjanja otpada okupiće milione volontera u 150 zemalja, da se ujedine svojom energijom, dobrom voljom i brigom za životnu sredinu, da očiste svoje zemlje u jednom danu. Svjetski dan uklanjanja otpada podstiče građanski pokret "Let’s do it! World", koji je u poslednjoj deceniji pokrenuo akcije čišćenja u 113 zemalja, uz učešće više od 20 miliona volontera. Pokret je započeo u maloj sjevernoevropskoj tehnološkoj zemlji savremene Estonije 2008. godine, kada se oko 50.000 ljudi sastalo da očiste čitavu zemlju za samo pet sati. Tehnologiju koju je stvorio bivši Skype - glavni arhitekta i jedan od osnivača kompanije Starship Technologies, Ahti Heinla, omogućio je organizacionom timu da mapira više od 10.000 trashpointova prije čišćenja kao i da organizuje rad od 50.000 volontera do samih detalja.

 

Tim Svjetskog dana čišćenja koristi različite oblike tehnologije da bi 15. septembra uveo milione volontera u jedinstvenu akciju čišćenja koja obuhvata više od 150 zemalja.

Uspostavljanje 30.000 posvećenih lidera i dodavanje tehnologije rezultiraće u nivou saradnje i sinhronizacije. Organizatori se nadaju da će ovo postaviti nove standarde za građansku saradnju širom svijeta, koristeći tehnologiju za saradnju, angažovanje i uvođenje ujedinjenih strategija u rješavanju složenih izazova.

"Tehnologija se koristi u svakom koraku organizovanja Svjetskog dana čišćenja - mapira otpad, sinhronizuje i komunicira preko kontinenata, dijeli vijesti i dešavanja, i takođe otkriva trajna rješenja za lokalne zajednice", rekla je član upravnog odbora Svjetskog dana čišćenja Eva Truuverk .

Kako se približava akcija čišćenja, pitanje je već - šta će se desiti sledeće? Uz nekoliko tehnoloških inovatora uključenih u akciju od početka, tim takođe traži da započne javnu raspravu oko potencijala tehnologije u borbi protiv globalne krize lošeg upravljanja otpadom.

Rainer Nolvak, tehnološki preduzetnik i jedan od prvobitnih pokretača pokreta Let's Do It, koji pokreće Svjetski dan čišćenja, podržava plan Evropske komisije za zabranu plastične mase za jednokratnu upotrebu, ali smatra da je i neizbježno gledati cijeli proizvodni ciklus: " Plastična zabrana za jednokratnu upotrebu - to je vrlo dobra inicijativa za početak. Zatim bih predložio zakon koji samo dozvoljava izradu određene sigurne plastike. Tada bi mogao postojati globalni "Zakon o popravci" koji bi diktirao da se svi proizvodi - barem električni uređaji - lako popravljaju, i da se do rezervnih djelova može brzo doći.”

Jedan od najvećih problema, naglašava on, jeste širok spektar proizvedenih plastičnih materijala, što čini sakupljanje i recikliranje teškim i skupim. Ako se broj različitih proizvedenih plastičnih masa drži pod kontrolom, recikliranje je jeftinije, a preduzeća će pronaći profitne načine za prikupljanje. "Trebalo bi da postoji globalni sistem za sakupljanje smeća u kojem građani mogu donijeti svoj plastični otpad i dobiti neku vrstu plaćanja. Najvažnije je motivisati ljude da sakupljaju smeće umjesto da ga bacaju u prirodi ", naglasio je Nolvak.

"Računarska vizija se razvila veoma brzo tokom poslednjih 10 godina, tako da je sa tehnološkog aspekta automatizovano sortiranje smeća postalo znatno lakše nego što je to nekada bilo. Na primjer, moguće je razviti automatizovane mašine koje bi se nalazile na javnim mestima, i one bi prihvatale plastiku od stanovništva u zamjenu za novac. Mašina bi identifikovala vrstu plastike i prihvatala bi samo onu pravu vrstu", rekao je Ahti Heinla, suosnivač kompanije Starship Technologies.

Rad sa podacima o lokaciji, sadržaju i količini lošeg upravljanja otpadom, lokalno i globalno, predstavlja još jednu oblast za buduće istraživanje. Svjetska platforma za otpad, koju je napravila fondacija Let's Do It, a koju vodi zajednica posvećenih volontera, povlači podatke iz različitih aplikacija za mapiranje otpada kako bi se obezbijedio prvi pregled naše trenutne situacije sa otpadom. "Znamo da 30% svjetskog otpada završava u prirodu i okeane, ali ne znamo tačno gdje. Nakon mapiranja ćemo imati pregled gdje su najkritičnije oblasti i onda se možemo pozabaviti njima. To je platforma koja pruža otvorene podatke i koju mogu svi da koriste kako bi razvili nova lokalna ili regionalna rješenja ", kaže Kadri Maripuu, šef za mapiranje u Let's Do It Foundation.

Svjetski dan čišćenja okupiće milione volontera u 150 zemalja, da se ujedine svojom energijom, dobrom voljom i brigom za životnu sredinu, da očiste svoje zemlje u jednom danu. Svjetski dan čišćenja podstiče građanski pokret "Let’s do it! World", koji je u poslednjoj deceniji pokrenuo akcije čišćenja u 113 zemalja, uz učešće više od 20 miliona volontera. Pokret je započeo u maloj sjevernoevropskoj tehnološkoj zemlji savremene Estonije 2008. godine, kada se oko 50.000 ljudi sastalo da očiste čitavu zemlju za samo pet sati. Tehnologiju koju je stvorio bivši Skype - glavni arhitekta i jedan od osnivača kompanije Starship Technologies, ​​Ahti Heinla, omogućio je organizacionom timu da mapira više od 10.000 trashpointova prije čišćenja kao i da organizuje rad od 50.000 volontera do samih detalja.

Prema studiji iz Plymouth Univerziteta, plastični otpad utiče na najmanje 700 morskih vrsta, dok neke procjene ukazuju na to da zbog posledica zagađenja plastikom godišnje bude ubijeno najmanje 100 miliona morskih sisara!

Tu su npr. Morske kornjače – studije pokazuju da čak 50% morskih kornjača umire zbog konzumiranja plastike u velikim količinama. Tokom osmogodišnje studije u Jugoistočnoj Aljasci i Britanskoj Kolumbiji, dokumentovano je 388 foka i morskih lavova upetljanih u plastični otpad. Procjenjuje se da 98% albatrosa unese u svoj organizam neku vrstu plastičnog otpada.

Ako nije dovoljno zabrinjavajuće ovo što je prethodno navedeno, tu je i činjenica da brojne studije pokazuju da ljudi makar jednom u životu jedenjem ribe, uključujući i one rječne, poput pastrmke i smuđa, unesu u organizam plastične čestice i mikrofiber.

 

 

U Opštini Šavnik, inicijalni sastanak sa predstavnicima održan je 3. februara 2016. godine. Zaposleni u Opštini su akciju prepoznali kao veoma korisnu priliku za svoju opštinu. Predsjednik opštine, Mijomir Vujačić, je odmah prihvatio da bude koordinator akcije u svom gradu, kako bi pratio čitav tok pripreme i kako bi akcija bila pripremljena na adekvatan način. Na sastanku je donio odluku da će zaposleni u opštini kojom rukovodi, biti uključeni u organizaciju i realizaciju akcije, te da će na sam dan akcije moći da zajedno sa ostalim građanima, daju svoj doprinos u uklanjanju otpada. Direktorica Komulanog preduzeća, Slavojka Strunjaš, koja je takođe prisustvovala tom sastanku, izrazila je spremnost da u okviru mogućnosti preduzeća kojim rukovodi, obezbijedi svu potrebnu pomoć u vidu mehanizacije, organizacije i ljudstva.

U Šavniku je organizovan i sastanak sa gospodinom Gašom Lalovićem, vlasnikom ugostiteljskog objekta Etno selo Nevidio. Gospodin Lalović je, kao privatnik koji posluje na teritoriji opštine Šavnik, prepoznao odličnu priliku za iskazivanjem svog društveno odgovornog poslovanja, ali i poštovanja prema okolini u kojoj posluje, izrazio želju da bude dio akcije. U skladu sa svojim interesovanjima, njegova firma je izabrala da se bavi čišćenjem jednog lokaliteta u Šavniku – Pošćenje.

Početkom aprila 2016. godine, održan je sastanak sa koordinatorima akcije u Opštini Šavnik. Koordinatore je uvodnom rječju pozdravio predsjednik te Opštine i izrazio spremnost za učešćem, te obavezao zaposlene u opštinskim institucijama da izlaskom na akciju i sopstvenim primjerom motivišu i građane Šavnika. Na sastanku su prisustvovali već ranije predloženi članovi koordinacionog tima, a direktorica komunalnog preduzeća Šavnik je preuzela najviše obaveza i izražavala posebnu želju da akcija bude uspješna.

 

Istog dana, održan je sastanak sa gospodinom Gašom Lalovićem, vlasnikom Etno sela „Nevidio“. On je i ranije izražio želju za učešćem u akciji sa svojim prijateljima i saradnicima. Takođe je rekao da će za one koji se odazovu akciji u blizini njegovog restorana obezbijediti ručak i osvježenje.

Na dan akcije, 400 učesnika je prikupilo 64m3 otpada. Učesnici su se okupili u prostorijama “Centar za Kulturu” gdje su dobili sendviče i sokove obezbijeđene od strane SO Šavnik.

Izlazak ljudi na akciju su omogućili O.Š ”Bogdan Kotlica” Boan, O.Š. ”Jovan Ćorović”-Bukovica, MZ Bukovica, JU Centar za kulturu, sport i medije, JU Obrazovni centar Šavnik, Komunalna policija, Elektrodistribucija-Žabljak poslovnica Šavnik, Centar za socijalni rad, Turistička organizacija “Extreme Wild Beauty”, MZ Pošćenje, Uprava za šume-područna jedinica Šavnik i Stanica policije Šavnik. D.O.O. ”Komunalne djelatnosti” Šavnik je obezbijedio mehanizaciju i autobuse. Lokalna Samouprava SO Šavnik je finansijski pomogla akciju za kupovinu hrane i goriva. Mehanizacijom je akciju pomogla i Služba zaštite i spasavanja. MZ Boan je pored ljudi koji su izašli na akciju obezbijedila i dio mehanizacije. “EKO PER”d.o.o. Šavnik je akciju podržao ljudstvom za rad na akciju i obezbjeđenjem vode za piće.

Etno selo Nevidio, sa svojim zaposlenima i prijateljima, su očistili lokalitete u sovjoj okolini, pa je u restoranu Etno sela upriličeno druženje i ručak za učesnike.

“Ovo je još jedan pokazatelj da je opština Petnjica spremna da prihvati  i da se odazove ovakvim akcijama. Cilj svih nas tog kišnog dana jeste bio da promijenimo svijest građana koliko je to moguće. Kako smo mlada Opština sa veoma malim kapacitetima pokušali smo,  a nadam se i uspjeli,  da ovu akciju sprovedemo na najbolji mogući način. Nadam se da će se sa ovakvim akcijama nastaviti i u buduće gdje će Opština davati svoju maksimalnu podršku.”

Adis Ličina, Opština Petnjica

Opština Petnjica je odmah nakon dobijenog poziva od strane ADP - Zida izrazila spremnost da učestvuje u akciji. 

Krajem januara 2016, održan je sastanak sa potpredsjednikom opštine, gospodinom Ismetom Latićem. Dogovoreno je da se odrede predstavnici Opštine koji će koordinisati akciju u tom gradu.

Krajem marta, održan je sastanak za planiranje akcije u Opštini Petnjica, na kome su prisustvovali članovi koordinacionog tima. To su: Irfan Agović, Opština Petnjica; Adis Ličina, Opština Petnjica; Enver Rastoder, NVU “Centar za seoski razvoj”; Sabahudin Novalić, Udruženje poljoprivrednika Petnjica.

Članovi koordinacionog tima su ukazali na promjene koje su nastale u odnosu na prethodni sastanak: a to je da je osnovano Komunalno preduzeće, Turistička organizacija, i da je pripremljen spisak neuređenih odlagališta ne teritoriji opštine Petnjica, koji je dostavljen Ministarstvu održivog razvoja i turizma.

Dogovoreno je da se akcija sprovede po zonama i da će se u okviru svake zone mapirati lokaliteti. Kako je broj članova koordinacionog tima mali, članovi se nisu podijelili prema zadacima, već je Opština Petnjica preuzela obaveze oko planiranja i sprovođenja akcije. 

Koordinator akcije su bili: Adis Ličina, Opština Petnjica i Irfan Agović, Opština Petnjica

Petnjičane nisu spriječili jaka kiša i loši vremenski uslovi da rade na rješavanju problema u svojoj opštini: na dan akcije, šesto građana Petnjice je uz mehanizaciju koju je obezbijedila Opština, te privatne firme koje posluju u toj opštini, prikupilo 3 tone komunalnog otpada i oko 20 tona građevinskog materijala. Na kraju akcije, Opština Petnjica je svim učesnicima obezbijedila hranu. Osim hrane, Opština je obezbijedila dio goriva, jedan kombi za prevoz učesnika, mogućnost da se zaposleni u opštini odazovu akciji zajedno sa ostalim građanima i koordinaciju čitave akcije. Ljudsku radnu snagu pružilo je i Komunalno preduzeće.

Privatne firme  Radmanci, Isko- com, Baka-com su ustupile po jedan kamion. MK Bihor je obezbijedio utovarnu JCB mašinu i članovi tog kluba su učestvovali u čišćenju. Osnovne škole "Mahmut Adrović", "Tucanje", "25. Maj", "Vrbica", "Trpezi", "Savin Bor" su se odazvale akciji sa svojim zaposlenima i učenicima.

Akciji su se odazvali i sportisti te opštine: FK Petnjica je učestvovao sa svojim sportistima i članovima.

Šesto građana Petnjice je uz mehanizaciju koju je obezbijedila Opština, te privatne firme koje posluju u toj opštini, prikupilo 3 tone komunalnog otpada i oko 20 tona građevinskog materijala. Na kraju akcije, Opština Petnjica je svim učesnicima obezbijedila hranu. Osim hrane, Opština je obezbijedila dio goriva, jedan kombi za prevoz učesnika, mogućnost da se zaposleni u opštini odazovu akciji zajedno sa ostalim građanima i koordinaciju čitave akcije. Ljudsku radnu snagu pružilo je i Komunalno preduzeće.

Privatne firme Radmanci, Isko- com, Baka-com su ustupile po jedan kamion. MK Bihor je obezbijedio utovarnu JCB mašinu i članovi tog kluba su učestvovali u čišćenju. Osnovne škole Mahmut Adrović, Tucanje, 25 Maj, Vrbica, Trpezi, Savin Bor su se odazvale akciji sa svojim zaposlenima i učenicima.

FK Petnjica je učestvovao sa svojim sportistima i članovima.

Koordinatorka akcije Dragana Kaluđerović: “Smatram da je akcija Let’s do it, Montenegro! bar jednim dijelom uticala na stanovništvo u Crnoj Gori da vode racuna o svojoj okolini. Veliko mi je zadovoljstvo bilo da budem koordinatorka Prijestonice Cetinje, đe sam sa odličnim timom sprovela akciju “Očistimo Cetinje za 1 dan”. Ono što me je veoma iznenadilo jeste odziv velikog broja mladih ljudi koji će, nadam se, bar u nekoj mjeri pozitivno uticati na svoje vršnjake jer ipak, naš grad je naše dvorište i predstavlja ono što u stvari mi i jesmo.”

Tri stotine građana Prijestonice je prikupilo 200 kesa nelegalnog otpada u gradskoj zoni. Velika količina otpada je prikupljena na selu Čevo, gdje se pored prikupljanja otpada organizovalo i košenje trave i korova oko škole, crkve i uklonjeno je granje na samom ulazu u selo.

Veći dio zaposlenih u Prijestonici je učestvovao u kaciji čišćenja, takođe pored zaposlenih učestvovala je i zamjenica Gradonačelnika kao i direktori i rukovodioci sekretarijata u Prijestonici. Gradonačelnik Bogdanović je otvorio akciju čišćenja Let’s do it, Cetinje! i pozdravio učesnike.

Zaposleni u Sekretarijatu za Prostorno planiranje i urbanizam su napravili detaljnu mapu grada gdje su veoma precizno mapirali zone čišćenja.

Prijestonica je obezbijedila prevoz za učesnike koji su išli na selo Čevo.

Koordinatori zona su bili 8 zaposlenih iz Prijestonice. Posebnu zahvalnost dugujemo koordinatoru sela Čevo – Goranu Samardžiću koji je imao veliku odgovornost pri samoj organizaciji i akciji koja se realizovala na Čevu.

NVO „Aktivna zona“ je dala veliku logističku podršku tokom pripremanja Let’s do it, Cetinje!, takođe u akiji je učestvovao i veliki broj aktivista ove NVO. Koordinator zone čišćenja je bio predstavnik Aktivne zone.

Turistička organizacija Cetinje je obezbijedila sponzore za akciju čišćenja a to su: Coca –Cola crna Gora, Aqua Bianca, grisini Biobella Crna Gora. Takođe u akciji su učestvovali svi zaposleni u TO Cetinje na čelu sa direktoricom Anom Ivanović.

U akciji su očestvovali učenici i nastavnici škola: „Petar II Petrović Njegoš“, „Lovćenski partizanski odred“, Srednja škola – Gimnazija, Volonterski klub Gimnazije, Srednja likovna škola „Petar Lubarda“. Učešće u akciji je uzeo i Izviđački odred Gojko Kruška, zatim NVO My way, NVO Građanski kreativni centar, Narodna biblioteka i čitaonica „Njegoš“, Savjet mladih Prijestonice Cetinje, Udruženje Veterana Cetinje, DOO Vodovod i kanalizacije, DOO Komunalno preduzeće – koje je ustupilo potrenu mehanizaciju i pomoć zaposlenih.

Tu su bili i DOO Sportski centar, Atletski klub Lovćen, Košarkaški klub MNE Cetinje, Ženski košarkaški klub Lovćen, Džudo klub Crnogorac, Komunalna policija, Centar za socijalni rad u Prijestonici Cetinje, Savjet mladih Socijaldemokrata Cetinje, Savjet mladih Demokratske partije socijalista Cetinje.

RTV Cetinje je bio medijski sponsor akcije Let’s do it Cetinje. Osim stalne najave akcije odrađen je i karatak prilog sa terena.

Pekara Oziris obezbijedila je sendviče za sve učesnike Let’s do it, Cetinje!

Profesionalni fotograf Veri Veroza uradio fotografije učesnika u akciji obilazeći sve zone čišćenja i bilježeći interesantne momente.

Let’s do it Cetinje protekao je u duhu pozitivne energije tokom koje je veoma uspješno realizovana akcija čišćenja grada. Čistile su se 5 gradskih zona i 1 seoska. U akciji je učestvovao veliki broj djece i omladine.

Nakon završene akcije čišćenja svi učesnici su bili ugošćeni posredstvom cetinjskih privrednika i Coca –Cola Crna Gora.

Ministar životne sredine Estonije, gospodin Siim Kiisler, koji je predsjednik Skupšine Četvrtog zasjedanja UN za životu sredinu, poslao je pismo podrške svjetskom pokretu“Let’s do it!”

U pismu podrške pripremi i realizaciji akcije, naveo je da svim srcem podržava akciju i da priznaje datum akcije kao Svjetski dan uklanjanja otpada. Napomenuo je da će taj dan biti najveća građanska akcija u istoriji, kada će se angažovati 150 država i milioni ljudi širom svijeta. Osvrnuo se da nedostatak društvene odgovornosti za brigu o otpadu i njegovom uticaju na životnu srednu, što je dovelo do ozbiljnih problema u mnogim državama. On smatra da se nastala situacija može poboljšati kroz povećanje svijesti i promociju društveno odgovornog ponašanja.

S tim u vezi, pozvao je države članice Ujedinjenih Nacija i njihove lidere da svim raspoloživim sredstvima podrže kampanje i inicijative koje se dešavaju u okviru Svjetskog dana uklanjanja otpada. Izrazio je i svoju radost zbog preduzimnja učešća u akciji.


Slijedeći primjer gospodina Kiislera, ADP – Zid poziva sve predstavnike Vlade Crne Gore i predstavnike međunarodnih misija koji imaju sjedište u Crnoj Gori, da podrže akciju koja će se održati u petak, 14. septembra 2018. godine na teritoriji čitave države.

„Mojkovac je bio i ostao grad volontera. Ponosimo se sa tim da je preko 10% građana, po poslednjem popisu, aktivno učestvalo u akciji. Na urbanom diejlu opštine učešće građana u akciji Let s do it, Montenegro! je iznenajuće veliko - više od 20%.

Dobro došli u najčistiji i najuređeniji grad u Crnoj Gori.“

Stevan Grdinić, Savjetnik predsjednika Opštine, Mojkovac

Koordinator akcije: Stevan Grdinić, Opština Mojkovac

Ukupan broj učesnika u opštini Mojkovac je 986 ljudi, koji su prikupili 665 vreća otpada. Koordinator akcije je bio gospodin Stevan Grdinić.

Završni događaj žurka na trgu je počeo u 18h. zbog djece iz vrtića a nastavilo se do 21h. Disk džokej pustao muziku uz koju su igrali učesnici akcije.

Na akciji su učestvovali dječiji vrtić ”Jevrosima Rabrenović Jevra”, OŠ ”Radomir Rakočević”, OŠ ”Milovan Rakoćević”, OŠ “Aleksa Bećo Đilas”, JU ŠC ”Vuksan Đukić”, Ribolovno društvo “Tara”, FK”Brskovo”, PK”Prošćenske planine”, PK”Dušan Bulatović Džambas”, Komunalno preduzeće ”Gradac”doo, NVO „Tera nostra“, NVO „Ekoturs“, Opština Mojkovac, MZ Polja, MZ Tutići, MZ Štitarica i Dom zdravlja”Boško Dedejić”.

“7Januar” doo je donirao higijenske rukavice za djecu. “Alfa trade”doo su donirali sokiće i slatkiše za učenike ŠC. “Peja” doo su donirali sokiće za djecu OŠ”Aleksa Bećo Đilas”.

Centar za kulturu “Nenad Rakočević” je učestvovao u akciji prikupljanja otpada i obezbijedili su ozvučenje i muziku za žurku.

Dragan Ašanin sa grupom zaljubljenika u golf je očistio su golf teren (prostor rekultivisanog jalovišta) i sopstvenim vozilom omogućio odvoz otpada, kao i rukavice i kese za taj lokalitet.

Prema Pravilniku o klasifikaciji i katalogu otpada Crne Gore, to su sledeće grupe:

-          Otpad koji potiče od istraživanja, iz rudnika i kamenoloma, i fizičkog i hemijskog tretmana minerala;

-          Otpad iz poljoprivrede, hortikulture, akvakulture, šumarstva, lova i ribolova, pripreme i prerade hrane;

-          Otpad od prerade drveta i proizvodnje papira, kartona, pulpe, panela i namještaja;

       Otpad iz kožne, krznarske i tekstilne industrije;

-          Otpad od rafinisanja nafte, prečišćavanja prirodnog gasa i pirolitičkog tretmana uglja;

       Otpad od neorganske hemijske prerade;

-          Otpad od organske hemijske prerade;

       Otpad od proizvodnje, pripreme, distribucije i upotrebe premaza (boje, lakovi i staklene glazure), ljepila, zaptivača i štamparskih mastila;

-          Otpad iz fotografske industrije

-          Otpad iz termičkih procesa;

-          Otpad od hemijskog površinskog tretmana i farbanja metala ili drugih materijala; hidrometalurgiija obojenih metala;

-          Otpad od oblikovanja i fizičke i mehaničke površinske obrade metala i plastike;

-          Otpad od ulja i ostataka tečnih goriva;

-          Otpad od organskih supstanci koje se koriste kao rastvarači, sredstva za hlađenje i paljenje;

-          Otpad od ambalaže; apsorbenti, krpe za brisanje, materijali za filtriranje i zaštitne tkanine, ako nije drugačije specifikovan;

-          Otpad koji nije drugačije specifikovan u katalogu otpada;

-          Građevinski otpad i otpad od rušenja (uključujući i iskopano zemljište sa kontaminiranih lokacija);

-          Otpad od zdravstvene zaštite ljudi i životinja i/ili s tim povezanog istraživanja (isključujući otpad iz kuhinja i restorana koji ne dolazi od neposredne zdravstvene zaštite);

-          Otpad iz objekata za obradu otpada, pogona za tretman otpadnih voda izvan mjesta nastanka i pripremu vode namijenjene ljudskoj upotrebi i vode za industrijsku upotrebu;

-          Komunalni otpad (kućni otpad i slični komercijalni i industrijski otpad), uključujući odvojeno sakupljene frakcije.