facebook  twitter

Panel diskusija „Angažmani bez zasnivanja radnog odnosa“

15 Dec 2016
15777 times

ADP - Zid je u okviru regionalnog projekta „Regionalna platforma organizacija civilnog društva za zagovaranje socijalnih inovacija u oblasti zapošljavanja mladih koji su u riziku od socijalnog isključenja“ –radni naziv projketa “YOU SEE!” realizovao panel diskusiju na temu „Angažmani bez zasnivanja radnog odnosa“. Panel diskucija se održala danas, 12. jula 2016. godine, u velikoj sali hotela „Podgorica”.

Sanda Rakočević, regionalna koordinatorka Programa “YOU SEE!” predstavila je regionalni projekat, aktivnosti na projektu i ciljeve panela. Formirana je radna grupa za izradu prijedloga za angažmane bez zasnivanja radnog odnosa. Rakočević je pojasnila „Formirali smo radno tijelo koje će da pripremi smjernice koje će biti upućene Ministarstvu rada i socijalnog staranja sa ciljem regulisanja pitanja radnog angažmana bez zasnivanja radnog odnosa u institucijama, privatnom – profitnom i neprofitnom sektoru kroz traineeship. Radno tijelo sačinjeno je od predstavnika Unije sindikata, Ministarstva prosvjete, Ministarstva rada i socijalnog staranja, Centra za stručno obrazovanje, Unije poslodavaca i ADP-Zid. Zadatak nam je da prijedlozi rješenja o angažovanju radi osposobljavanja ili sticanja mogućnosti napredovanja u struci - stručnog osposobljavanja koje nije dio projekta i programa Vlade već neposrednog dogovora poslodavca i zainteresovanog pojedinca bez obzira da li se radi o organu državne uprave, nezavisnom tijelu, privatnom preduzeću i sl”.

U uvodnom izlaganju Rakočević je naglasila: „Svjesni smo da je Crna Gora mala zemlja, da ako želimo da unaprijedimo mogućnosti za mlade ljude moramo da otvaramo nove opcije kako za sticanje ključnih kompetencija, tako i za formiranje novih radnih mjesta kroz socijalne inovacije koje će pomoći za uključivanje mladih sa lošim socio-ekonomskim statusom da prepoznaju i iskoriste priliku koja im se nudi. Ovo je prilika da najavim da je ADP-Zid pokrenuo testiranje socijalne inovacije za zapošljavanje mladih sa lošim socio-ekonomskim statusom, kroz koju će biti uključeno 20 mladih ljudi iz Podgorice. Inovacija se sastoji iz dva segmenta: prvi - sticanje životnih vještina i psihološka podrška, dok je drugi segment – konkretni radni angažman što će svim učesnicima omogućiti da imaju radno iskustvoʺ.

U cilju zaštite radnih prava mladih i sprečavanju zloupotreba ovakve vrste angažmana na tržištu Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore, istakao je „Unapređenje ove oblasti značajno je iz više razloga, kako za mlade ljude tako za poslodavce, ali i samo društvo. Kao zemlja koju karakteriše visoka stopa nezaposlenosti, niska stopa aktivnosti, visok procenat sive ekonomije, neotvaranje novih radnih mjesta, visok javni dug imamo predispoziciju da kod mladih ljudi stvorimo nepovjerenje u institucije sistema i podstičemo želju da napuste zemlju u potrazi za boljim uslovima za rad. Zloupotreba volonterskog rada (koji u CG može trajati do 40 sati nedjeljno kao i formalni radni odnos) i obesmišljavanja pojma volontiranja, program stručnog osposobljavanja koji ima za cilj kvantitet, a ne kvalitet, aktivne mjere zapošljavanja u čijem kreiranju ne učestvuju socijalni partneri i zainteresovane OCD, nedovoljna spremnost velikog dijela poslodavaca da otvori prostor mladima da steknu prvo radno iskustvo, obzirom da svi traže kadar sa iskustvom, a niko ne pruža šansu da se to iskustvo stekne, doprinose potrebi da obezbijedimo uslove za što bezbolniji prelazak mladih iz sistema obrazovanja u sistem tržišta rada”.

Keković je naglasio: „Kreiranje i sprovođenje aktivnih mjera zapošljavanja i drugih progarama sa istom ili sličnom svrhom nije samo po sebi dovoljno. Potrebno je kroz iste osigurati dostojanstven rad, uslove rada, osigurati mentorstvo i praćenje napretka mladih za vrijeme obuke. Mora se osigurati da mladi rade po pisanom ugovoru, sa ili bez naknade, sa ili bez zasnivanja radnog odnosa sa priznavanjem i vrednovanjem stečenog iskustva i neophodnog standard kvaliteta uz neophodno mentorstvo”.

Dragana Ranitović, generalna direktorka Direktora za državnu upravu i lokalnu samoupravu Ministarstva unutrašnjih poslova, tokom uvodnog panela iznijela je: „Stručno osposobljavanje i usavršavanje državnih službenika, odnosno namještenika čije je to pravo, ali i obaveza, vrši se na osnovu programa stručnog osposobljavanja i usavršavanja. Takođe, zakonom je propisano i pravo na posebno stručno osposobljavanje i usavršavanje koje se uređuje ugovorom između starješine državnog organa i službenika“.

Ranitović je istakla da „...je službenik koji je zaključio ugovor o posebnom stručnom osposobljavanju i usavršavanju dužan da ostane na radu u državnom organu najmanje dvostruko onoliko vremena koliko je trajalo stručno osposobljavanje i usavršavanje. Organ za upravljanje kadrovima vodi evidenciju o ovom programu, kao i o ugovorima o posebnom stručnom osposobljavanju i usavršavanju“. Ranitović je dodala „...da se na prava, obaveze i odgovornosti službenika koja nijesu uređena Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, primjenjuju opšti uslovi o radu. U tom smislu primjenjuje se i Zakon o volonterskom radu“.

Direktor Zavoda za zapošljavanje, Rade Milošević je u svom uvodnom izlaganju naglasio da program stažiranja je za 3 godine državu koštao 36 miliona eura, a da je budžet Zavoda za zapošljavanje za ovu godinu 5 miliona eura. Milošević je mišljenja da se kroz program stručnog osposboljavnja „...ohrabruje nerad, a ne rad“. Posebno se osvrnuo na Zakon o stručnom osposobljavanju i istakao da Zakon treba mijenjati u segmentima, mada je naglasio da će program stručnog trajati još godinu dana. Da li program koji vrijedi 36 miliona daje ili ne daje rezultate ne može u ovom trenutku da se zna jer podaci ne postoje. U toku je četvrta generacija korisnika programa stručnog osposobljavanja. Evaluacija je urađena samo za prvu godinu, tako da ne postoje podaci o uspješnosti realizacije projekta koji je državu koštao za prve tri generacije 36 miliona.

Nakon panel diskusije predstavnici državne uprave, sindikata, političkih partija, civilnog i biznis sektora su u okviru manjih radnih grupa zakljucili da je Zakon o stručnom osposobljavanju bilo potrebno revidirati i izmijeniti nakon prve godine realizacije. Učesnici smatraju da je neophodno stvoriti mogućnost za osposobljavanje na otvorenom tržištu rada i za poznatog poslodavca. Takođe, potrebno je definisati i prepoznati sve pojavne oblike angažmana bez zasnivanja radnog odnosa i time stvoriti poslodavcima zakonsku mogućnost za angažovanje mladih ljudi, a ujedno i zaštiti mlade ljude kao korisnke programa. Pored toga smjernice su bile sljedeće:

  • Inspekcijski nadzor treba da bude proaktivan i regulisana, kako bi se zaštitili korisnici angažmana bez zasnivanja radnog odnosa i izbjegle zloupotrebe od strane svih sektora (javnog, privatnog – profitnog i neprofitnog);
  • Potrebno je usaglasiti djelovanje biroa rada na lokalnom i centralnom nivou na način da se svi obrazovni profili prepoznaju i jednako označavaju. Ovaj problem se posebno primjećuje kod specijalizovovanih master programa iz inostranstva;
  • Angažmane bez zasnivanja radnog odnosa potrebno je regulisati tako da poslodavcima može da se garantuje da na poziciji koja je predviđena za specijalističko zvanje, odnosno četiri godine studija, bude pokrivena sa korisnicima traženog obrazovnog nivoa, a ne sa tri godine studija;
  • Definisati zakonom ili zakonskim rješenjima angažmane bez zasnivanja radnog odnosa na način da institucijama, organizacijama civilnog društva i kompanijama omogući sprovođenje prakse, stažiranja i internship-ova na legalni način;
  • Obezbijediti bolju informisanost mladih i poslodavaca o Zakonu o stručnom osposobljavanju, jer trenutno zakonsko rješenje dopušta različito tumačenje;
  • Neophodno je definisati kontrolne mehanizme koji će onemogućiti pravnim licima koji ne izmiruju obaveze prema državi da koriste programe osposobljavanja mladih preko državnih finansija. Takođe, potrebno je napraviti kontrolu poslodavaca koji mogu konkurisati za osposobljavanje mladih, a posebno ograničiti broj korisnika stručnog osposobljavanja na osnovu broja zaposlenih kod poslodavaca;
  • Angažmane bez zasnivanja radnog odnosa potrebno je vratiti u Zakon o zapošljavanju.

Imajući u vidu značaj ovog pitanja panel diskusija se organizovala radi razmijene mišljenja, ideja i komentara da bi zajednički došli do prijedloga koji će pomoći u pripremi i izradi seta preporuka kako angažmane bez zasnivanja radnog odnosa realizovati na otvorenom tržištu uz ili bez postojećih aktivnih mjera u politici zapošljavanja.