facebook  twitter

Jusovača - Resursni centar

“Inicijativa za osnivanje Nezavisnog urbanog centra - Jusovača” je koalicija nevladinih organizacija, kulturnih asocijacija i pojedinaca čiji je cilj da se transformacijom prostorne cjeline nekadašnjeg zatvora “Jusovača” u Nezavisni urbani centar stvori prostor kroz koji će civilni sektor stimulisati saradnju, otvorenost, razvoj civilnog društva i kulture, i razviti usluge građanima na osnovu njihovih potreba.

Crna Gora je prostor koji je zahvaljujući spletu političkih okolnosti, višegodišnjih sankcija i izuzetno negativnom trendu ekonomskog razvoja, zemlja koja je danas na margini evropskih dešavanja. Multikonfesionalna i mutinacionalna sredina sa nešto iznad 650 000 stanovnika, svojom raznolikošću umjesto margina traži odgovor na izazov koji nosi raznolikost i kulturna baština. Pažnju svakako zaslužuje i akumulirana energija i potencijal u preko 1 700 registrovanih nevladinih organizacija, i vjerovatno blizu toliko neformalnih grupa i kulturnih inicijativa. Ova energija traži kontakt sa okruženjem, traži svoje svjetlo u jedinstvenoj Evropi, paralelno ali i nezavisno od procesa koji se odvijaju na državnom nivou. I pored uviđanja potreba da civilni sektor i nekonvencionalna ili vaninstitucionalna kultura čine neophodan segment razvijenog društva, prioriteti ekonomske i zakonske reforme učinili su da se malo toga u Crnoj Gori uradi u domenu stvaranja uslova za njihov normalan rad. Barem onih elementarnih, kao što je recimo prostor za rad. Pojedinačni primjeri postoje, ali ne i politika.

Crna Gora danas i dalje, uglavnom zbog loše ekonomske situacije, nosi balast birokratske infrastrukture nekadašnjeg političkog uređenja, kada su se društvene organizacije, kao oblik udruživanja građana i kulturni stvaraoci okupljali pod krovovima Kulturnih i Omladinskih centara. Danas su to transformisane institucije, uglavnom kulturni ili informativni centri, ali i dalje institucije koje su na budžetima države ili opština i koje gro vlastitih budžeta koriste za institucionalne troškove. O kakvoj je situaciji riječ pokazuje primjer Podgorice, glavnog grada Crne Gore.

Pored nepostojanja političke saradnje javnog i nevladinog sektora Crna Gora je i jedina zemlja u regionu koja nema Nezavisni centar pod čijim se krovom okupljaju građanske inicijative. Za razliku od Podgorice, Beograd već nekoliko godina ima Reks, Zagreb Močvaju, Industriju, cijela Hrvatska ima desetak centara. Ljubljana ima Metelkovu, Maribor Pekarnu, Mađarska na desetine centara za nevladine organizacije. U Evropi postoji mreža Trans Europe Halles koja okuplja 30-ak centara. Ove center, država ili gradovi u kojima egzistiraju pomaže u realizaciji programa. Naravno postoje centri koji se u potpunosti finansiraju od svojeg rada. Osnovna razlika ovih i ovakvih centara je što u njima radi i djeluje na desetine različitih organizacija a menadžerski tim je jako mali u odnosu na javne institucije. Sve ovo uslovljava da se ulaganjem u ove center direktno finansira rad i rezultati rada, dok su institucionalni troškovi u poređenju sa programskim neznatni. Ovakav odnos i proporcije kod investiranja i finansiranja danas su trend u Evropi i nešto što i Crna Gora treba da prihvati. 

Imajući jasnu sliku o situaciji, i uočavajući značajan potencijal nevladinog sektora i kulturnih inicijativa, te potrebu povezivanja i uključivanja u regionalne i evropske integracione tokove, uporedo sa stvaranje Građanskog pakta za jugoistočnu Evropu-pokreta NVO u ovom regionu, Asocijacija za demokratski prosperite – Zid je još 1999 godine pokrenula inicijativu za stvaranje Nezavisnog centra čiji bi korisnici bili nevladine organizacije i kulturne asocijacije, grupe i pojedinci. Organizujući međunarodnu konferenciju “Uloga civilnog sektora u procesu integracije u SEE” dio rada posvećen je ideji stvaranja mreže Nezavisnih centara na Balkanu i njenog povezivanja sa evropskim centrima. Kroz saradnju sa AEC iz Francuske i hCa iz BiH ideja je dobila svoje konkretne konture. Za razvoj ideje, studijska putovanja kroz koja je prezentovano funkcionisanje centara u Evropi dobijena je podrška od francuske fondacije CCFD. Kroz saradnju sa Metelkovom, centrom iz Ljubljane, i Ministarstvom kulture republike Slovenije, te podrškom Savjeta Evrope kroz MOZAIK program, urađena je analiza potreba i mogućnosti uspostavljanja Nezavisnog urbanog centra. 

Šta “Jusovača” znači građanima?

· Mogućnost boljeg angažovanja, te zapošljavanja u građanskom sektoru

· Vannastavnu edukaciju

· Rad sa socijalno ugroženim kategorijama (resocijalizacija narkomana, žrtve nasilja, kategorije na rubu egzistencije, rad sa socijalno ugroženom djecom…)

· Uključivanje građana u različite kreativne radionice

· Upoznavanje i učenje starih zanata

· Povećanje kvaliteta informisanja

· Animaciju građana za probleme u društvu putem različitih nezavisnih i angažovanih kulturnih formi (Moderna umjetnost, Umjetnost u prostoru, i sl.)

· Organizovan zabavni život mladih.

 Šta “Jusovača” znači Civilnom sektoru?

· Mnogo značajniju prepoznatljivost u javnosti

· Organizovaniji pristup građanima (na jednom mjestu velika ponuda)

· Prostor za rad i djelovanje

· Afirmisanje savremenih kulturnih formi i jedinstvenog prostora za njihovu prezentaciju

· Mogućnost povezivanja sa javnim institucijama (državnim organima, institucijama, opštinom i sl.)

· Prezentacija neafirmisanih udruženja, kulturnih grupa i pojedinaca

· Veća mogućnost saradnje sa organizacijama iz regiona i Evrope

· Šta “Jusovača” znači za grad i Crnu Goru?

Potpisivanjem partnerstva sa NVO koalicijom “Inicijativa za Jusovaču”, te davanje koncesije na lokaciju koaliciji za uspostavljanje Nezavisnog urbanog centra “Jusovača” grad i država Crna Gora dobijaju: 

· Promociju grada i države van granica

· Povezivanje grada sa regionom i evropskim institucijama

· Realizacija servisa za koje država “nema mogućnosti” ili je realizacija u saradnji sa NVO mnogo jednostavnija

· Povećanje gradske ponude lokalitetima od kulturno-istoriskog značaja

· Povećanje raznovrsnosti kulturne ponude grada

· Promocija turizma u gradu i Crnoj Gori

· Centar daje pozitivnu sliku pred međunarodnim subjektima o spremnosti grada da sarađuje i podržava civilni sektor.

· Grad bi pratio trendove svih zemalja u regionu i Evropi

· Kroz organizaciju većih dešavanja “Jusovača” bi dala doprinos i privredi grada.

· “Jusovača” znači organizovanu saradnju sa nevladinim sektorom

· “Jusovača” znači otvorenu ponudu Opštini za pomoć pri izradi javne kulturne politike i politike rada sa civilnim (nevladinim) sektorom

· Grad bi dobio mogućnost korišćenja sadržaja Jusovače za programe koji su u skladu sa koncepceptom otvorenog urbanog prostora. 

Šta to projekat “Jusovača” čini jedinstvenim? 

· Transformacija objekta iz zatvorene sredine kakvu predstavlja nekadašnji zatvor “Jusovača” u lokalitet kroz koje bi civilni sektor uz podršku međunarodnih partnera i institucija stimulisao saradnju, otvorenost, razvoj civilnog društva i culture.

· Centar bi pored upotrebne vrijednosti bio i jedinstveno i jedno od najstarijih kulturno – istorijskih zdanja u Podgorici. Pored Sahat kule “Jusovača” bi bila znak raspoznavanja Podgorice.

· “Jusovača bi bila prva institucija u Crnoj Gori gdje bi upravljanje i funkcionisanje bilo prepušteno građanskim inicijativama.

· “Jusovača” bi bila jedinstvena institucija jer su potrebna većinska ulaganja za rezultate a ne za režijske troškove i plate zaposlenih.

· U “Jusovači” će raditi na desetine različitih organizacija, grupa i pojedinaca a menadžerski tim bi bio značajno manji u odnosu na bilo koju po karakteru sličnu javnu instituciju.

· “Jusovača” bi bila prvi nezavisni centar u Crnoj Gori, a po uzoru na centre koji u različitim formama postoje u cijelom okruženju i Evropi.

· “Jusovača” bi bila važan link grada sa okruženjem i regionom.