facebook  twitter

Vrijednosti volontiranja Istaknut

23 jan 2014
26225 puta

Volontiranje u najširem smislu se definiše kao neprofitna i neplaćena aktivnost kojom pojedinci doprinose dobrobiti svoje zajednice i cijelog društva.

Definicija sadrzi osnovne elemente osobe koja se naziva volonterom a koji su konstanta i koji su ugradjeni na osnovu donesenih deklaracija UN i SE: 

        •  Osoba koja izvrsava odredjenu aktivnost svojom voljom;
        •  Ne postoji plata niti bilo kakva novcana nadoknada za usluge koje su pruzene;
        • Osoba ne plaća da bi učestvovala u aktivnostima.
        •  Postoje koristi za drustvo ili trecu stranu kao rezultat te aktivnosti.

Pored doprinosa izgradnji stabilnog društva, volonterizam je vrlo značajan ekonomski resurs koji doprinosi izgradnji kapaciteta institucija i pojedinaca, razvoju lokalne zajednice, utiče na ekonomski razvoj, smanjenje nezaposlenosti i siromaštva, očuvanje životne sredine. Nacionalna percepcija volontera varira u zavisnosti od istorijske i kulturne tradicije. Najčešće je volonter onaj koji ima zakonski kapacitet da po svom slobodnom izboru daje doprinos zajednici. Koncepti i tipovi volontiranja variraju.

10 principa volonterizma:

  1.  Volontiranje doprinosi zajednici i volonteru;
  2.  Volonterski rad je neplaćen;
  3.  Volontiranje je uvijek pitanje izbora;
  4.  Volontiranje nije obavezna aktivnost koja je preduzeta zarad dobijanja naknada od Vlade;
  5.  Volontiranje nije zamjena za plaćeni rad;
  6.  Volonteri/ke ne zamjenjuju plaćene radnike/ce niti predstavljaju prijetnju za sigurnost posla plaćenih radnika/ca;
  7.  Volontiranje je sredstvo za individualce i grupe da odgovore na ljudske, probleme zaštite životne sredine, kako i socijalne potrebe;
  8.  Volontiranje je legitiman način na koji građani mogu da učestvuju u aktivnostima svoje zajednice;
  9. Volonterizam promoviše poštovanje prava, dostojanstva i kulture drugih;
  10. Volontiranje promoviše ljudska prava i jednakosti.

Statistički podaci o vrijednosti toga rada tek će biti unaprijeđeni jer je Međunarodna organizacija rada (ILO) usvojila Priručnik po kome statističke institucije država Evropske unije mogu da izmjere vrijednost volontiranja i volonterskih servisa. Priručnik o mjerenju volonterskog rada napravljen je sa namjerom da posluži kao vodič zemljama koje prikupljaju sistematske i uporedive podatke o volonterskom radu. Cilj je učiniti dostupnim sveukupne komparativne, nacionalne podatake o značajnom obliku rada koji sve više dobija na važnosti, ali je često ignorisan ili, rjeđe, zarobljen u tradicionalnim ekonomskim statistikama. Priručnik smo preveli i učinili ga dostupnim za upotrebu.

Zašto je bitno mjeriti vrijednost volonterskog rada? Uprkos doprinosu koji volonterski rad donosi kako volonterima, tako i korisnicima njihove velikodušnosti, uloženo je izuzetno malo održivog napora u mjerenje obima, razmjere ili rasprostranjenosti ove vrste rada, što značajno utiče na procese donošenja politika i naše opšte razumijevanje dinamike rada. Ne možete upravljati onim što ne možete izmjeriti. Istraživanja su pokazala da volonterski rad može da bude najdjelotvorniji onda kada se njime najefektivnije upravlja. Bez pouzdanih mjerenja doprinosa investicija uloženih u volonterske servise i menadžment teško je donijeti smislene odluke o strategijama razvoja zajednice i njenog razvojai kroz programe volontiranja.

Društvena i ekonomska korist od volonterskog rada je nesumnjiva: U Evropi volontira više od 100 miliona ljudi! U Poljskoj 18 procenata stanovništva, u Irskoj i Njemačkoj više od 33%. U Velikoj Britaniji volontira čak 38% stanovništva, gdje godišnja vrijednost državnih prihoda od volonterskog rada, dostiže 7,9% . Ipak, dobit zajednice iz ušteda od dobrovoljnog rada je samo deo ukupne dobiti. Volonterizam takođe menja svijest ljudi, poboljšava kvalitet života, doprinosi razvoju stabilnog društva, razvija solidarnost i toleranciju. Crna Gora nije drugačija od zemalja članica EU. Zato nam je i cilj isti. Bitno je znati da ništa ne dolazi tek tako, već organizovanom ponudom civilnog sektora podržanom kroz niz afirmativnih mjera i programa podrške od strane državnih i lokalnih institucija. Ne treba čekati status države članice da bi i Crna Gora podržala svoje građane da se aktivno uključe u razvoj svoje zajednice.

Text composed with the best HTML Editor. Please subscribe for a HTML G membership to remove this message.