Otprilike polovina evropskih radnika smatra da je stres česta pojava na njihovom radnom mestu, a na stres otpada otprilike polovina svih izgubljenih radnih dana. Kao i mnoga druga pitanja vezana za mentalno zdravlje, i stres je često pogrešno shvaćen ili stigmatizovan. Međutim ako se posmatra kao organizacijski problem, a ne kao greška pojedinca, psihosocijalnim rizicima i stresom se može upravljati kao bilo kojim drugim rizicima za zaštitu i zdravlje na radnom mjestu.

Što su psihosocijalni rizici i stres? 

Psihosocijalni rizici nastaju usljed lošeg dizajna rada, organizacije i upravljanja, kao i lošeg socijalnog konteksta rada, koji mogu rezultirati negativnim psihološkim, fizičkim i socijalnim ishodima, kao što su stres na radnom mjestu, izgaranje ili depresija. Neki primjeri radnih uslova koji vode do psihosocijalnih rizika su:

• prevelika opterećenja;
• sukobni zahtjevi i nejasna uloga radnika;
• nedostatak učešća u donošenju odluka koje utiču na radnika i nedostatak uticaja na način na koji posao obavlja;
• loše upravljana organizacijska promjena, poslovna nesigurnost;
• neefikasna komunikacija, nedostatak podrške menadžmenta ili kolega;
• psihološko i seksualno uznemiravanje, nasilje trećih lica.

Prilikom razmatranja zahtjeva radnog mjesta, važno je jasno razlikovati psihosocijalne rizike poput prekomjernog radnog opterećenja i uslove u kojima postoji radno okruženje koje pruža podršku, iako je podsticajno i ponekad izazovno, te u kojem su radnici obučeni i motivisani za obavljanje posla na najbolji mogući način. Dobro psihosocijalno okruženje poboljšava dobre performanse i lični razvoj, kao i mentalno i fizičko blagostanje radnika.

Radnici doživljavaju stres ako su radni zahtjevi preveliki i prevazilaze njihove mogućnosti. Pored problema sa mentalnim zdravljem, kod radnika koji pate od dugotrajnog stresa mogu se razviti ozbiljni fizički zdravstveni problemi kao što su kardiovaskularne bolesti ili problemi sa mišićno-koštanim sistemima.

Kad je riječ o organizaciji, negativni efekti uključuju loš sveukupan poslovni učinak, učestalije izostajanje s posla, prezentizam (radnici dolaze na posao kad su bolesni i ne mogu efikasno raditi), te povećane stope nezgoda i povreda. Izostanci su češće duži od onih izazvanih drugim uzrocima, a stres na radnom mjestu može doprinijeti povećanom stepenu ranog odlaska u penziju. Procjene govore o značajnim troškovima za poslovanje i društvo te se na nacionalnom nivou penju do više milijardi eura.

Koliko je problem važan?

Evropsko istraživanje javnog mnjenja koje je sprovela Evropska Agencija za zaštitu na radu pokazuje da oko polovina zaposlenih problem sa stresom na radnom mjestu smatra uobičajenom pojavom na svom radnom mjestu. Kao najčešći uzroci takve vrste stresa spominju se reorganizacija posla ili nesigurnost radnog mjesta, dugo radno vrijeme ili pretjerana količina posla, uznemiravanje i nasilje na poslu.

Smatra se da je najefikasniji preventivni, holistički i sistematski pristup upravljanja psihosocijalnim rizicima. Evropska Agencija za zaštitu na radu bavi se pitanjem kako se psihosocijalni rizici percipiraju i upravljaju u evropskim preduzećima, identifikujući glavne pokretače, prepreke i potrebe za podrškom. Istraživanje pokazuje da se psihosocijalni rizici smatraju složenijim i težim za upravljanje u poređenju s tzv. tradicionalnim rizicima. Postoji potreba za podizanjem svijesti i korišćenjem jednostavnih praktičnih alata koji bi olakšali rješavanje problema stresa vezanim za posao, kao i problema nasilja i uznemiravanja.

Šta se može učiniti u cilju spriječavanja i upravljanja psihosocijalnim rizicima?

Uz pravi pristup psihosocijalni rizici i stres na radnom mjestu mogu se spriječiti i njima se može uspješno upravljati bez obzira na veličinu ili vrstu posla. Može im se pristupiti na isti logičan i sistematičan način kao i drugim rizicima za zdravlje i zaštitu na radnom mjestu.

Upravljanje stresom nije samo moralna obveza i dobro ulaganje za poslodavce, već je i pravni prioritet određen u Okvirnoj direktivi 89/391/EEZ kojoj pružaju podršku okvirni ugovori socijalnih partnera o stresu, te uznemiravanju i nasilju na radnom mjestu.

Pored toga, Evropski pakt za mentalno zdravlje i blagostanje prepoznaje promjenjive zahtjeve i sve veće pritiske na radnom mjestu te podstiče poslodavce na sprovođenje dodatnih, dobrovoljnih mjera za promovisanje mentalnog blagostanja.

Iako poslodavci imaju pravnu obavezu da obezbjede pravilnu procjenu i kontrolu rizika na radnom mjestu, ključno je da i radnici budu uključeni. Radnici i njihovi predstavnici najbolje razumiju probleme koji se mogu pojaviti na njihovom radnom mjestu. Njihovo uključivanje osiguraće da primjenjene mjere budu i odgovarajuće i efikasne.