facebook  twitter

3. i 4. oktobra je u Podgorici održana konferencija "Pravo na adekvatno stanovanje - od ideje do sprovođenja", u organizaciji ADP-Zida i Habitat International Coalition-a. Prvog dana je održan sastanak regionalnihi i međunarodnih partnera, dok je drugog dana konferencija okupila veliki broj lokalnih stakehoder-a iz domena stanovanja, gdje je raspravljano o svim aspektima stambene politike i gdje su se mogli čuti trenutni izazovi, kao i preporuke za prevazilaženje trenutne situacije. 

U ovom tekstu Vam donosimo tri modela kako zajednica može da kreira projekte rješavanja stambenog pitanja svojim članovima,i na koji način se omogućava održivi suživot i dijeljenje vrijednosti neophodnih za dostojanstven i prikladan život. Ovi modeli su pristupačni, priuštivi i ostvarljivi ako postoji dovoljno jak duh zajednice i potreba da se njen opstanak osigura. Najteži je prvi korak, u vidu finansijskih sredstava ili imovine, što je moguće ostvariti zajedničkim naporima zajednice, uziimanjem povoljnih pozajmica ili kredita i subvencija od strane države da ovakvi modeli zažive. Predstavljamo vam: Community Land Trust (CLT), co-housing i stambene zadruge. 


Community Land Trust-ovi (u daljem tekstu CLT) su neprofitne organizacije, sa sjedištem u zajednici, čiji je cilj da obezbijedi da zemljištem upravlja zajednica u kojoj ova organizacija djeluje. Zemljišni fondovi mogu se koristiti za mnoge vrste razvoja (uključujući komercijalne i maloprodajne), ali se prvenstveno koriste za obezbijeđivanje dugoročne priuštivosti smještaja. Da bi se to postiglo, CLT stiče zemljište i trajno zadržava vlasništvo nad njim. Sa potencijalnim vlasnicima kuća ulazi u dugoročni, obnovljivi zakup umjesto u tradicionalnu prodaju. Kada vlasnik kuće proda, porodica zarađuje samo dio povećane vrijednosti imovine. Ostatak čuva CLT, čuvajući priuštivost stanovanja budućim porodica sa niskim do srednjim primanjima.

Projekti koje su preuzeli CLT-ovi uključuju izgradnju i obnovu kuća; preuzimanje vođenja lokalnih kafića i prodavnica; stvaranje zona za igru i šetnje prirodom; i izgradnju radnih prostora (npr. co-working). CLT-i grade kuće koje normalni ljudi trebaju i mogu sebi da priušte. Mnoge grupe pristupaju radikalnom pristupu načinu izračunavanja zakupnih i prodajnih cijena, uzimajući kuće sa tržišta i vezujući troškove za lokalno stanovništvo. To znači da se troškovi života mogu dramatično smanjiti. Kuće se ne mogu prodati za tržišnu cijenu, a svaki dodatni novac koji CLT zarađuje ili podiže mora se vratiti da bi se koristio za dobrobit zajednice.

Dužina zakupa (najčešće 99 godina) i procenat zarade od vlasnika kuće variraju. Konačno, razdvajajući vlasništvo nad zemljom i stambenim prostorom, ovaj inovativni pristup sprječava da tržišni faktori uzrokuju značajan rast cijena, pa time garantuje da će stanovanje i dalje ostati dostupno za buduće generacije. Na primjer, danas širom Sjedinjenih Država postoji preko 225 zemljišnih trustova zajednica.

CLT igraju ključnu ulogu u izgradnji zajednice iz nekoliko ključnih razloga:

• Omogućavaju ljudima s malim i srednjim primanjima mogućnost da izgrade kapital putem vlasništva nad kućama i osiguraju da ti stanari ne budu raseljeni zbog špekulacija i gentrifikacije zemljišta.

• Najčešće, najmanje jednu trećinu CLT-a čine članovi zajednice, što omogućava direktno učešće stanara u odlučivanju i kontroli lokalne imovine nad lokalnom resursa

• Pored razvoja priuštivog stanovanja, mnogi CLT-ovi uključeni su u niz inicijativa usmjerenih na zajednicu, uključujući obrazovne programe o vlasništvu nad domovima, projekte komercijalnog razvoja i napore za ozelenjivanjem zajedničkog prostora.

Co-housing je jedinstven pristup stvaranju zajednice. Često se naziva intencionalnom zajednicom, to je zaista upravo to - ljudi koji žive na način koji su sami s namjerom stvorili.

Co-housing podrazumijeva ljude koji zajedničkim snagama grade komšiluk koji se vodi i poštuje određene vrijednosti. Ove vrijednosti su uglavnom povezane sa zajedničkom vizijom življenja na određeni način. Češće se dešava da se vrijednosti vrte oko življenja na način koji povećava povezanost, solidarnost i na ekološku svijest.

Ključne karakteristike co-housing-a:

• Co-housing je ravnoteža između privatnosti i zajednice

• Projekti broje obično između 10-40 domaćinstava kako bi interakcije bile što jednostavnije

• Stanovnici su donosioci odluka i odluke se često zasnivaju na konsenzusu

• Co-housing zajednice su inkluzivne i dio šire zajednice

Iako se co-housing uglavnom fokusira na zajednički život, ono se razlikuje od komune. Stanari imaju svoje domove koje okružujie zajednički prostor u kojima se ljudi mogu sastajati, jesti zajedno i dijeliti resurse. Ssosjećanje se ne sastoji od prisiljavanja ljudi da jedu zajedno svake noći i nametanja strogih pravila. Stanari odlučuju kada i na koji način žele da se socijalizuju.

Završeni projekti su veoma različiti. Neki su međugeneracijski, neki se fokusiraju na pružanje nezavisnog života osobama sa invaliditetom, a druge su stvorene kako bi se zadovoljile određene zajednice, poput starijih žena ili LGBT grupa.

Interesovanje za starije ljude ubrzano raste. S ljudima koji duže žive, potreba za domovima koji su izgrađeni ili se mogu prilagoditi tako da ljudi mogu duže ostati samostalni nalaze se na listi želja. To nije sve, usamljenost i socijalna izolacija povećali su zahtjeve i za socijalnim i zdravstvenim uslugama zemalja. Stoga, co-housing pristup je idealan za one populacije koje imaju sklonost ka marginalizaciji od strane većinskog društva, jer se time njima jača socijalna i mentalna sfera života i daje smisao.

Zadruge (kooperative), bilo stambene ili poslovne, su neprofitne i demokratske organizacije koje su vođene od strane i za interes svojih članova. Imaju bogatu istoriju i razvili su se iz želje da se stanovanju pristupi drugačije i na način koji istinski služi zajednici.

One mogu biti:

• velika nekretnine (zgrade, stambeni objekti) i projekti u kojima ljudi žive zajedno

• pojedinačne kuće u neposrednoj blizini

Vrijednosti zadruga su duboko ukorijenjene. To su: samopomoć, samoodgovornost, demokratija, jednakost, socijalna kohezija i solidarnost. Kada su ove vrijednosti povezane sa smještajem, to znači:

• Stanari imaju kontrolu

• Stanari sami upravljaju zgrada na demokratski način

• Stanari imaju sigurnost

• Stanari plaćaju racionalne troškove

Za razliku od nekih drugih tipova stanovanja vođenih od strane zajednice, članstvo u zadruzi je strogo ograničeno na njene stanare. Ove zajednice čine ljudi koji žive zajedno. Stvorili su svoje okruženje tamo gdje imaju najviše neposrednog uticaja.

Pristup zadruge se može koristiti na različite načine:

• gdje stanovnici posjeduju imovinu / imovine kao kolektiv i tako plaćaju zajedno hipoteku

• gdje su nastanjeni i stanari i stanodavci

Ovaj model je idealan za studente. Uzimajući u obzir da su oni „krave muzare“ za mnoge privatne stanodavce, od studenata se očekuje da godinama plaćaju kvalitetno stanovanje po visokim cijenama. Plus, na to treba dodati i sve nadoknade za koje se očekuje da će platiti i to. Praksa da studenti osnivaju svoje sopstvene stambene zadruge je zaživjela u Velikoj Britaniji

 

Association for Democratic Prosperity - Zid, in cooperation with Habitat International Coaltion (HIC) and Global Platform Right to City (GPR2C) will organise an event regarding adequate housing in Podgorica, Montenegro. The goal is to gather national decision makers, regional organisations and platforms and international coalitions which all operate in the field of adequate housing. The main focus will be on how to implement innovations in this field, as well as to create a mutual regional position paper and instigate a much needed debate in order to create an enabling environment for making housing a human right. 

 

Stay tuned, more information coming soon! 

PROGLAS INICIJATIVE ZA UVOĐENJE PRAVA NA VODU I PRAVA NA STAN U USTAV CRNE GORE!

Crna Gora je deklarativno država socijalne pravde i time je sebe uvrstila u red država koje ovaj ideal imaju kao sastavni dio svog Ustava. Međutim, svakodnevno svjedočimo nedovoljnom poštovanju i sprovođenju ovog ideala, koji bi trebao svim građanima i građankama da garantuje dostojanstven život i društvu osigura održivost i stabilnost. Da bi se ostvarila socijalna pravda, neophodno je jasno definisati sva ključna socijalna prava i garantovati ih Ustavom i zakonskim i podzakonskim aktima. Veliki korak naprijed u ostvarenju ovog ideala bi bilo prepoznavanje prava na vodu za piće i prava na stan u pravni sistem Crne Gore. Nažalost, iako bi ova dva osnovna ljudska prava trebala da se podrazumijevaju, to u teoriji I praksi nije slučaj. Uzimajući sve gore navedeno u obzir:

PROGLAS INICIJATIVE ZA UVOĐENJE PRAVA NA VODU I PRAVA NA STAN U USTAV CRNE GORE!

Crna Gora je deklarativno država socijalne pravde i time je sebe uvrstila u red država koje ovaj ideal imaju kao sastavni dio svog Ustava. Međutim, svakodnevno svjedočimo nedovoljnom poštovanju i sprovođenju ovog ideala, koji bi trebao svim građanima i građankama da garantuje dostojanstven život i društvu osigura održivost i stabilnost. Da bi se ostvarila socijalna pravda, neophodno je jasno definisati sva ključna socijalna prava i garantovati ih Ustavom i zakonskim i podzakonskim aktima. Veliki korak naprijed u ostvarenju ovog ideala bi bilo prepoznavanje prava na vodu za piće i prava na stan u pravni sistem Crne Gore. Nažalost, iako bi ova dva osnovna ljudska prava trebala da se podrazumijevaju, to u teoriji I praksi nije slučaj. Uzimajući sve gore navedeno u obzir:

Početkom 2019. godine je pokrenuta nova evropska građanska inicijativa koja se zalaže da uvede pravo na adekvatno stanovanje u pravnu tekovinu Evropske unije. Iza inicijative stoji veliki broj nevladnihi organzacija, udruženja građana i pokreta širom Evropske unije. Cilj je sadržan u 5 jasnih zahtjeva, tako da se u Evropi mogu omogućiti priuštivi i socijalni stanovi.

U velikoj sali Skupštine Opštine Budva 17. aprila 2019. godine, ADP-Zid, u saradnji s Opštinom Budva je organizovao javni skup na temu „Pravo na adekvatno stanovanje; Kako strateški doći do održivog lokalnog plana stanovanja?“: Skup je okupio predstavnike opštine Budva, zaposlene u nadležnim sekretarijatima iz Kotora i Tivta, kao i predstavnike organizacija civilnog društva i zainteresovani građani.

Socijalno stanovanje u Beču je široko rasprostranjeno još od 1920-ih kada je posleratna opština, na čelu sa socijaldemokratima, počela da gradi velike stambene blokove širom grada - obično od šest do osam stambenih blokova sa zajedničkim zelenim površinama. Danas, svako ko zarađuje do 53.225 dolara neto godišnje može podnijeti zahtjev za subvencionirani stan u Beču u zemlji gdje srednji bruto godišnji prihod iznosi oko 31.500 dolara.

Evropska Unija je jedna od najurbanizovanijih područja na svijetu. Danas više od 70% evropskih građana živi u urbanom području. UN procjenjuje da će do 2050. godine ovaj procenat dostići 80%. Razvoj urbanih područja će imati veliki uticaj na budući održivi razvoj (ekonomski, ekološki i socijalni) Evropske unije i njenih građana.

Asocijacija za demokratski prosperitet - Zid (ADP-Zid) i Opština Budva Vas pozivaju da prisustvujete javnom skupu "Pravo na adekvatno stanovanje; Kako strateški doći do održivog lokalnog plana stanovanja?", koji će biti održan u Skupštinskoj sali SO Budva, u srijedu 17. aprila, s početkom u 13h.