facebook  twitter

Mladi i aktivno učesće

15 Jun 2016
4933 puta

U Evropskoj povelji o učešću mladih na lokalnom i regionalnom nivou navodi se da je učešće mladih u životu jedne zajednice više od glasanja ili kandidovanja na izborima. Učešće se zasniva na imanju prava, sredstava, prostora, prilike i podrške za učešće u aktivnostima i akcijama i uticanje na donošenje odluka kako bi se doprinijelo izgradnji boljeg društva.

 

Postoje različiti tipovi učešća, od učešća u ekonomskim aktivnostima, učešća u političkom životu ili kulturnom životu društva. Najčešći oblici učešća mladih danas su: volontiranje, učešće u različitim oblicima neformalnog obrazovanja, vršnjačka edukacija, aktivizam kroz neformalne grupe ili organizacije civilnog društva, članstvo u sindikatima ili organizacijama civilnog društva…

I pored pobrojanih konkretnih mehanizama koji su u međuvremenu nastali kako bi osigurali aktivno učešće mladih, stiče se utisak da velika većina mladih nije dovoljno i aktivno uključena u proces donošenja odluka, da se mladima manipuliše, da se koriste kao dekoracija i da se stvara iluzija o učešću mladih.

Aktivno učešće mladih u donošenju odluka ili u aktivnostima i programima za mlade su ključ za uspješnost. Mlade možemo uključiti kroz sve aktivnosti u Zidu. ADP-Zid već godinama promoviše civilni sector među mladima u cilju povećanja aktivnog učešća mladih na lokalno, reginalnom i nacionalnom nivou. Pronalazak prvog posla predstavlja statistički problem broj jedan u zapošljavanju mladih, na prvo zapošljenje se čeka prosječno dvije godine.

Problemi nedostatka radnog iskustva i radnih kompetenci utiče na aktivno traženje zaposlenja. Nekonkurentnost na tržištu rada utiče na razvijanje osjećaja bespomoćnosti što za krajnju posljedicu može da ima socijalnu isključenost kao i dugotrajniju ekonomsku zavisnost.

Rješenje ovog problema vidimo u unapređenju profesionalne orjentacije studenata i njihove bolje pripreme za tržište rada kroz podsticanje efikasnijeg korišćenja slobodnog vremena i obavljanje prakse u organizacijama civilnog društva!

Stažiranje u organizacijama civilnog društva tokom perioda studiranja je pravi način da se profilišeš, produbiš praktična znanja, razviješ ključne kompetence i stikneš radno iskustvo.

Na ovaj način ti se pruža više mogućnosti, za tvoj profesionalni razvoj jer ćeš dobiti priliku da stekneš nove vještine, znanja i neophodna iskustva kako za dalji angažman u civilnom sektoru tako i kod drugih poslodavaca. Naročito na onim pozicijama za koje se pored stečenih znanja traže i posebne vještine kao što su vještine prezentovanja ili pregovaranja, razvijen osjećaj za postavljanje prioriteta, razvijene organizacione sposobnosti i vještine rješavanja spornih pitanja, timski duh, komunikacione sposobnosti…

Sama priroda angažmana u civilnom sektoru je organizaciono drugačija od angažmana u ostalim sektorima. Kroz angažman u civilnom sektoru otvara se mogućnost za aktivno učešće u svakodnevnim aktivnostima organizacije. Od realizacije već isplaniranih aktivnosti, do aktivnog učešća u planiranju novih programa i aktivnosti. Otvara se mogućnost da na kreativan način upotrijebiš svoja stečena znanja, spoznaš svoje sposobnosti i afinitete i razvijaš se u željenom pravcu. Dobijaš mogućnost za profesionalnim angažmanom. Ovakav angažman sa sobom nosi niz pozitivnih posljedica, među kojima je svakako razumijevanje tvojih potreba i potreba svih mladih ljudi za aktivnim građanskim učešćem u razvoju odgovornosti prema zajadnici u kojoj živi.

Na ovaj način, dobijaš mogućnost dodatnog obrazovanja, i privremenog angažmana što ujedno doprinosi poboljšanju tvog socio-ekonomskog statusa. Radeći na sebi, tvoje znanje postaje upotrebljivo u procesu profilisanja do sticanja stalnog zapošljenja.