facebook  twitter

Maloljetničko kockanje: Počinju već sa 12 godina

08 Mar 2017
1381 puta

Psihoterapeutkinja u Savjetovalištu Entera-Podgorica, u sklopu Servisa za psihološku pomoć i podršku osobama sa problemom kockanja i članovima njihovih porodica ADP "Zid", Vesna Kraljević, ističe da im se od početka rada javilo oko 300 ljudi i to "najčešće članovi porodice osoba koje imaju problem kockanja, za savjete i informacije, od čega se godišnje, u prosjeku, 15 odluči za početak tretmana.

"Kockari, naročito muškarci, veoma rano počnu sa posjećivanjem sportskih kladionica i ispunjavanjem tiketa. Klijenti su u svijet kocke ušli kao maloljetnici, a većina njih su na vrata kladionica zakucali još u osnovnoj školi, čak sa 12 godina. Nakon određenog perioda, klađenje koje je godinama samo progresiralo do većeg i učestalijeg nivoa, počinju se javljati posljedice. Osoba tek kada izađe iz perioda kasne adolescencije počinje da shvata da ima problem. Maloljetnici nijesu svjesni trenutka kada klađenje i kockanje počinje da prelazi granicu zabave", rekla je Kraljević za Pobjedu.

Ona objašnjava da kockanje kod maloljetnika, ukoliko prelazi granicu zabave i rekreativnog nivoa, izaziva probleme i posljedice u svim segmentima života – psihološkom, socijalnom, fizičkom, porodičnom, dolazi do zapostavljanja školskih i drugih aktivnosti. "Roditelji su glavni model ponašanja djeci. Ukoliko maloljetnik u porodici ima primjer bilo kakvog zavisničkog ponašanja ili onoga koji se kosi sa svim što se smatra normalnim – pod većim je rizikom da ga usvoji", objašnjava Kraljević.

Upitana da objasni zašto je kockanje toliko interesantno mlađoj generaciji, ona objašnjava da je primjetan povećan broj sportskih kladionica i kazina "koji su dostupni i veoma vidljivi, sa jarkim bojama i primamljivim reklamama". "Ova tematika je kod nas odomaćena i normalna i postala je sastavni dio života i tema razgovora u društvima različitih generacija.

Mladima je sportsko klađenje i kockanje primamljivo jer su na taj način još više uključeni u sport. S druge strane, iščekivanje rezultata utakmice, a u službi mogućeg novčanog dobitka za koji su se kladili, kod njih podstiče dodatno uzbuđenje koje im prija, zabavlja ih, daje povod za druženje, komentarisanje, skreće misli sa stvari koje ih okupiraju", objašnjava psihoterapeutkinja.

Kako su rekli iz Uprave za inspekcijske poslove, ukoliko se u kladionicama zatekne maloljetnik, vlasnicima tih objekata za taj prekršaj propisuje se kazna od 1.100 do 20.000 eura. "Rastojanje između škola i kladionica ne može biti manje od 250 metara, a ono uglavnom utvrđuju nadležni opštinski organi za urbanizam.

U Crnoj Gori ima šest inspektora, a imajući u vidu zakonodavni okvir i uslove u kojima oni rade, taj broj nije dovoljan", istakli su u saopštenju. Policajci su prošle godine u 18 gradova obišli 525 kladionica i 22 kazina. Najviše ih je kontrolisano u Podgorici (137), a najmanje u Žabljaku (4).

Tokom kontrole nijesu zatekli maloljetna lica, te nije bilo osnova za njihovo postupanje. http://kodex.me/clanak/110032