facebook  twitter

Kockanje

Kockanje (87)

Problem kockanja

Problem kockanja (4)

 

Većina ljudi se u toku života oproba u nekoj igri na sreću. Razlozi za to su brojni. Neki to rade iz zabave, potrebe za uzbuđenjem, neki kako bi ispunili slobodno vrijeme, neki žele da tim putem brzo i lako dođu do novca. Nekim osobama kockanje ne predstavlja problem, odnosno ne narušava njeno normalno funkcionisanje i ona može da uspostavi kontrolu nad svojim kockanjem. Međutim, dešava se da osoba pređe granicu zabave i zabavno-rekreativnog kockanja i u tom slučaju se mogu javiti brojni problemi u svim sferama života osobe.

Igre na sreću tj kockarska igre karakteriše to što one imaju za cilj ostvarivanje materijalne koristi, odnosno dobiti, koju prate zadovoljstvo i fikcija (jedna posebna realnost), zanos i strast i u njoj uvijek postoji strana koja gubi i strana koja dobija. Ona stvara „iuziju kontrole“, odnosno uvjerenje da igrač može ostvariti određen rezultat služeći se određenim ličnim vještinama, a koji je određen slučajnim ishodom. Kockarska igra, kao i igra generalno, nastoji da zadovolji psihološke i socijalne potrebe osobe, dobrovoljna je, realizuje se u određenom vremenskom periodu i po utvrđenim pravilima.

Postoji veliki broj kockarskih igara a neke od njih su koje su najzastupljenije kod zavisnika od kockanja u Crnoj Gori i regionu su :

  • Sportsko klađenje (fudbal, košarka, tenis, trke konja i pasa i id)
  • Tombola Igre na aparatima (slot mašine, poker aparati..)
  • Rulet (mehanički i elektronski)
  • Internet (on-line) kockanje

Problem kockanja izučavaju ekonomske, političke, tehničke, medicinske (naročito psihijatrija ), psihološke, pedagoške, kriminološke nauke, zatim sociologija, socijalna patologija i mnoge druge, svaka sa svog stanovišta.

Pogledaj članke...

Živa biblioteka

17 apr 2019

Biblioteke pune ljudskih „knjiga“ su sve češća pojava u svijetu. Predstavljaju sjajan način za prevazilaženje predrasuda, kao i za povezivanje ljudi koji imaju različite poglede na svijet. Kao što je i najavila Maja, naša vršnjačka edukatorka, Živa biblioteka biće realizovana krajem oktobra mjeseca u Podgorici.

Poslednjih godina sve više osoba u Crnoj Gori susreće se sa problemom kockanja. Osoba koja kocka u dužem vremenskom periodu usvaja određena uvjerenja, koja mogu doprinijeti daljem razvoju zavisnosti.

Veliki dobitak na samom početku kockanja može otvoriti vrata na putu ka zavisnosti. Osoba postaje nerealno optimistična i očekuje da će ako nastavi sa kockanjem lako doći do novih dobitaka. Međutim, u kockarskoj igri uvijek postoji rizik i ovakav način razmišljanja (koji je pretjerano optimističan) nema uporište u realnosti.

Svim ljudima je svojstvena potreba da se događaji odvijaju po nekom utvrđenom redosledu. U mnogim situacijama u životu učimo iz prethodnih iskustava i na osnovu toga formiramo i mijenjamo svoje ponašanje u budućnosti. Iako je učenje iz iskustva u nekim situacijama poželjno, sa kockanjem to nije slučaj. Osoba koja kocka u dužem vremenskom periodu počinje da vjeruje da postoji određen šablon koji će mu donijeti dobitak i u skladu sa tim prilagođava svoje ponašanje vezano za kockanje. Na primjer, vjeruje da kod igranja ruleta loptica ne može pasti tri puta zaredom u crno polje i treći put ulaže na crveno. Ovo vjerovanje nije realistično, jer kod igranja ruleta ne postoje pravilnosti i prethodni rezultat ne može uticati na naredni. Kako su mnoge forme kockanja nasumične, ne može se utvrditi šablon i predvidjeti ishod.

Najčešće se osoba koja je zavisna od kockanja fokusira na i računa samo dobitke i da pri tom zanemari svotu novca koju je uložila kad dobitaka nije bilo. Npr to najčešće zvuči ovako: “U zadnjih mjesec dana dobio sam 400e.“, dok ne razmišlja da je 1500e uložio i vrijeme koje je posvetio kockanju koje je izgubljeno u nepovrat. Ovo se dešava jer percepcija postaje selektivna, što takođe remeti uvid u realnost, pa ovakvo razmišljanje postaje nesvjesni mehanizam odbrane. Najčešće su svote novca koje se ulažu kada dobitaka nema, mnogo veće od samih dobitaka u prethodnom periodu.

Nerijetko se javlja tzv „magijsko mišljenje“ tj vjerovanje da se može “pobijediti“ rulet, slot mašina i td i da se dobici dešavaju zbog određenih ličnih vještina ili osobina. Oni se mogu vezati i za određena mjesta, vrijeme, pa će osoba koja kocka početi da vjeruje kako ima veće šanse da dobije na primjer ukoliko igra u određenom dijelu dana, ukoliko nosi određenu vrstu odjeće i slično.

Maja Lješnjak, psihološkinja

Na 6. međunarodnoj  konferenciji o patološkom kockanju u Varšavi, psihološkinja Savjetovališta Entera-Podgorica Maja Lješnjak govorila je o prevenciji i tretmanu zavisnosti od kockanja i predstavila aktivnosti savjetovališta. Na konferenciji su predstavnici dvanaest država predstavili istraživanja i razmijenili iskustva u radu na polju nehemijskih zavisnosti.

Pozivamo vas na tribinu "Šta nas to čeka iza ćoška?" koja će biti edukativnog karaktera a organizovana u humanitarne svrhe, danas u Baru u 18h u Dvorcu kralja Nikole, gdje će psihološkinja Savjetovališta Vesna Kraljević biti jedan od govornika.

04. aprila 2018. u Gimnaziji "30 septembar" u Rožajama održan je okrugli sto na temu "Kockanje=(ne)sreća".Pogledajte video prilog koji je pripremio Radio Rožaje sa skupa.

Medijska kuća Vijesti je u subotu, 21.aprila 2018., u sklopu svojih informativnih emisija i na portalu, govorila i pisala o problemu kockanja u Crnoj Gori.

Danas su psihološkinje Savjetovališta Entera posjetile Danilovgrad, gdje su održale niz aktivnosti usmjerenih na prevenciju patološkog kockanja.

Radio Cetinje, u utorak 17.04.2018., u sklopu emisije "Aktuelno" ugostio je stručni tim Savjetovališta Entera, psihološkinje Vesnu Kraljević i Maju Lješnjak.

U utorak 17.04.2018. stručni tim Savjetovališta Entera pri ADP-Zid - psihološkinje Vesna Kraljević i Maja Lješnjak, održale su nekoliko sastanaka sa kolegama stručnjacima koji rade sa mladima i odraslima u ovoj opštini.

U Omladinskom klubu na Cetinju realizovana je tribina na temu: „Problem kockanja kod mladih“ u organizaciji Cetinjske gimnazije a u saradnji sa Savjetovalištem Entera-Podgorica. Tribina je realizovana sa ciljem da se roditeljima, nastavnicima i učenicima skrene pažnja na posledice koje se mogu javiti ukoliko se pređe granica zabave i kockanje preraste u patologiju. Govornici su bili Rada Perišić, pedagogica ove škole, Vesna Kraljević i Maja Lješnjak, psihološkinje Savjetovališta Entera-Podgorica i vršnjački edukatori. Prisutni su dobili značajne informacije o tome kako da prepoznaju kada neka osoba ima problem, koji su simptomi patološkog kockanja i na koji način treba pristupiti rješavanju ovog problema i djelovati preventivno.

Roditelji, kao i nastavnici i učenici prepoznali su značaj ove teme za mlade ljude, postavljali pitanja i aktivno se uključili u diskusiju koja je razvijena. Zaključak je bio da mladi ljudi treba da organizuju slobodno vijeme na funkcionalan način, ispune ga kvalitetnim sadržajima kako se ne bi stvorile navike koje mogu biti štetne po njih. Veoma je važno stvaranje održavanje zdravih socijalnih kontakata.